Pokrenuta peticija za zaštitu prirode Grada Vršca

Foto: Wikipedia/Olja Simović

Udruženje Ekološki centar Stanište pokrenulo je peticiju za očuvanje prirode Grada Vršca. Povod je najavljeno spajanje Vršačkih planina i Malog rita u jedno zaštićeno područje.

Kako se ocenjuje, širom Srbije upravljači zaštićenih područja prirode često su preduzeća čije delatnosti nisu u vezi sa zaštitom prirode.

Prirodna dobra u okolini Vršca Vršačke planine i Mali rit Skupština Vojvodine uskoro će spojiti u jedno područje, a usvajanje programa, finansiranje i inspekcijski nadzor preći će na pokrajinski nivo.

Kako se dodaje, to je prilika da se otklone nedostaci i zaštiti prirode pristupi na sistemski način.

Od Grada Vršca peticijom se traži sledeće:

-Da osnuje javnu ustanovu čija bi osnovna delatnost bila zaštita prirode, koja će biti upravljač u svim zaštićenim područjima na teritoriji Grada.
-Da obezbedi redovno finansiranje zaštite za sva područja, dovoljan broj čuvara i osnuje Savet korisnika, kao način za učešće javnosti u odlučivanju.
-Da pokrene postupak izrade Programa zaštite prirode (propisano Zakonom o zaštiti prirode, član 113), da javno objavi na sajtu višegodišnje (član 52) i godišnje programe upravljanja i izveštaje (član 54), da sprovede inspekcijski nadzor u svim područjima (član 119) i javno objavi izveštaje sa nadzora.

„Vlasti praktično ne finansiraju zaštitu, naročito lokalne. Nedostaju čuvari, propisani dokumenti, javnost ne učestvuje u odlučivanju“, dodaje se u saopštenju.

Vršačke planine su, kako se podseća, od 1982. godine najveće od 10 zaštićenih područja Grada Vršca.

Upravljač je bilo šumsko gazdinstvo, koje je bilo i glavni korisnik, što se pokazalo nedovoljno uspešno za očuvanje javnog interesa zaštite. Od 2006. upravljač je JP ‘Varoš’. Kada je ono ukinuto, upravljanje je preuzelo Komunalno preduzeće ‘Drugi oktobar’.

Prema mišljenju poredstavnika inansiranje iz budžeta Grada Vršca je sporadično i nedovoljno. Samo dva čuvara nadziru tri područja površine 5500 hektara.

Grad im nije dostavio zakonom propisane izveštaje o sprovođenju zaštite za 2017–2020. g. ni za jedno područje koje je proglasio.

Inspekcijskog nadzora, kako se dodaje, nije bilo godinama.

„Ovi sistemski nedostaci delimično su doprineli nedavnom požaru i drugim delovanjima suprotnim zaštiti, koja su zabeležena u svim područjima“, dodaje se u tekstu peticije.

Peticija je dostupna OVDE.

Izvor: Nova Ekonomija

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti