Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Da li Srbija ima sopstvene resurse da se pripremi za klimatske promene? Kakvi su dosadašnji rezultati vlasti, institucija, i kakva je moć i uloga organizacija civilnog društva, privrede i samih građana da učestvuju u primeni standarda usmerenih na podsticanje zelene ekonomije, poboljšanje zdravlja i kvaliteta života ljudi? Na koji način čuvamo prirodu i njene resurse? Da li smo pravilno informisani o stepenu industrijskog zagađenja, kvaliteta vode i vazduha, upravljanja otpadom?
Ovo su samo neka su od pitanja koja su postavljena na debati „Upravljamo li klimatskim promenama“.
“Od industrijske revolucije do danas svake godine po malo povećavamo emisiju ugljen-dioksida (CO2). Po Pariskom sporazumu treba dovesti količinu tih emisija na nulu. Zato je novi narativ govoriti o klimatskoj krizi, a ne promenama, kako se stvari više ne bi odlagale”, istakao je prof. dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.
Učesnici debate slažu se da u kontinuitetu treba brinuti o životnoj sredini, a ne samo kada se dogodi neki konkretan problem.
“Mi smo danas kadrovski slabiji nego što smo bili ranije. Zbog toga što fingiramo sve, fingirali smo i Bolonjsku deklaraciju, pa je od 2005. godine kvalitet kadrova u ovoj oblasti opao. Mi se dva puta godišnje bavimo zađenjem i to kada ga vidimo, pa napretka, takoreći, nema”, kaže prof.dr Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.
Ipak, prema rečima Aleksandra Macure iz RES Fondacije, došlo je do pomaka u interesovanju, ali i u znanju, građana po pitanju zaštite životne sredine.
“Građanski pritisak je apsolutno neophodan, ali bez primene pravnih obaveza od strane države teško da će doći do potrebnih promena u društvu”, dodao je Macura.
Najvažnije je shvatiti da je priroda osnova za naš opstanak, a njenim uništavanjem uništavamo i čovečanstvo.
“Sve dolazi iz prirode – od aspirina do benzina. Jasno je da se njenim uništavanjem menja klima. Imamo previše smeća i to mora da prestane”, istakla je Maša Perović iz organizacije WWF Adria Srbija.
Obrazovanje o klimatskim promenama je važno pitanje i zato treba informisati građane svih zemalja, kako lokalno tako i na globalnom nivou.