Energija vetra

Borba za čistu planetu vodi se na svim frontovima – na zemlji, u vodi, čak i u vazduhu. Vetroturbine, koje se naizgled sporo okreću, zapravo proizvode dragocene zelene kilovate od kojih zavisi koliko ćemo se uspešno izboriti sa sve izraženijom klimatskom krizom.

Energija vetra je jedan od najzastupljenihih obnovljivih izvora energije u svetu, a čak je i u godini pandemije (2020) dodato 93 GW novih kapaciteta vetrofarmi.

Godine 2021. iz vetra je proizvedeno rekordnih 10 odsto ukupne električne energije u svetu, što je gotovo trećina energije dobijene iz obnovljivih izvora.

Zanimljivo je to što je vetar u stvari sunčeva energija – vetrovi su uzrokovani zagrevanjem atmosfere od sunca, rotacijom Zemlje i nepravilnostima Zemljine površine.

Zbog čega treba koristiti energiju vetra?

Niz prednosti energije vetra čine je jednom od najzastupljenijih vidova obnovljive energije čiji je značaj u globalnoj energetskoj tranziciji neprocenjiv, a ovo su samo neke od njih:

1) Štiti životnu sredinu– Najpre treba spomenuti činjenicu da je energija vetra potpuno obnovljiva – ona ne zagađuje vazduh poput elektrana koje se oslanjaju na sagorevanje fosilnih goriva, te sa više instalisanih kapaciteta vetroelektrana možemo zaboraviti na smog, kisele kiše i gasove sa efektom staklene bašte.

2) Najjeftinihi kilovati – Energija vetra je jedna od najjeftinijih izvora energije koji su danas dostupni, a u SAD-u košta svega jedan do dva dolara po kilovat-satu nakon poreskog kredita za proizvodnju.

3) Povećava energetsku stabilnost – Energija vetra štiti nas od oscilacija cena fosilnih goriva budući da se električna energija iz ovog obnovljivog izvora prodaje po fiksnoj ceni tokom dužeg vremenskog perioda (preko 20 godina) i tako štiti i investitore i krajnje kupce.

4) Vetroturbine su pogodne za različite terene – Vetroturbine se mogu graditi na postojećim farmama ili rančevima. Ovo u velikoj meri koristi privredi u ruralnim oblastima, gde se nalazi većina najboljih vetroelektrana. Poljoprivrednici i rančevi mogu da nastave da obrađuju zemlju jer vetroturbine koriste samo delić zemlje. Vlasnici vetroelektrana plaćaju zakup poljoprivredniku ili rančeru za korišćenje zemljišta, obezbeđujući vlasnicima zemljišta dodatni prihod. Dobro je i to što se vetroturbine mogu graditi na vodi.

5) Vetroturbine mogu biti turistička atrakcija – ovo je još jedna prednost energije vetra, a kraj koji poseduje vetroelektrane imaće koristi ne samo od zelenih kilovata, već i od priliva turista koji žele da vide vetroturbine u akciji.

Gde se nalaze najbolje lokacije za podizanje vetroparkova?

Nažalost, od svih raspoloživih obnovljivih izvora energije u Srbiji, naleti vetrova, ma kako nam se ponekad činili siloviti, imaju najmanji potencijal. Ipak, to ne znači da u našoj zemlji ne postoje područja u kojima se energija vetra ne može iskoristiti.

Naprotiv, najveći potencijal energije vetra u Srbiji nalazi se u košavskom području kao što su južni Banat i istočna Srbija, zatim na istočnoj strani Kopaonika, na području Zlatibora, Peštera i na lokalitetima planinskih prevoja na nadmorskim visinama iznad 800 m, kao i u dolinama reka Dunava, Save i Morave.

Mape prosečne snage i energije vetra koje je izradio Institut za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu u okviru svoje studije Globalna procena energetskog potencijala vetra u Srbiji iz 2010. godine možete pogledati ovde.

Na raspolaganju vam je takođe i studija Studija Atlas vetrova AP Vojvodine iz 2010. godine koju je priredio istraživački tim sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Koji su osnovni uslovi za proizvodnju električne energije iz vetra?

Za proizvodnju električne energije iz vetra potrebni su vetrogeneratori čiji su osnovni delovi elise, prenosni mehanizam, elektrogenerator, noseći stub i strujni transformator neophodan za priključivanje na elektrodistributivnu mrežu. Prečnik rotora može biti do 120 m, dok je težina jedne elise do 20 tona, a visina stuba sa vetrogeneratorom do 130 m. Kompletan vetrogenerator može da teži oko 200 t.

Da biste proverili da li postoje uslovi na određenoj lokaciji za postavljanje vetrogeneratora prvo je neophodno izmeriti brzinu vetra, a ona zavisi od konfiguracije terena, objekata na tlu i njihove visine.

Ako vetar duva brzinom od oko 3 m/s pa sve do 25 m/s, prvi uslov je zadovoljen. Ipak trebalo bi imati u vidu da je potrebno da vetar duva najmanje 2.800 sati godišnje prosečnom brzinom od preko 6 m/s (jedna godina ima 8.760 sati), da bi se određena lokacija uzela u obzir za izgradnju vetroparka.

Veoma je važno da investitor bude upoznat sa neophodnošću kontinuiranog merenja brzine vetra u vremenskom rasponu od makar godinu dana jer jedino na taj način moguće je tačno proceniti koliko električne energije bi se proizvelo na razmatranoj lokaciji.

Pogledajte pravac kretanja i brzinu vetra u našoj zemlji u realnom vremenu na ovom linku.

Koliko košta vetrogenerator?

Cena malih vetrogeneratora do 2 kW iznosi više od 1.200 evra po kW instalisane snage, a veliki vetrogeneratori koštaju oko 700 evra po kW instalisane snage. U svetu su najčešće zastupljeni vetrogeneratori snage od 1 MW do 3 MW.

Kako proveriti isplativost investicije u vetropark?

Dok se energija vetra može iskoristiti na brojne načine – za pogon jedrilica, navodnjavanje i odvodnjavanje ili za proizvodnju mehaničke energije u vetrenjačama – čime se ostvaruje značajna ušteda, jedino se konvertovanjem eolske energije u električnu, u vetrogeneratorima priključenim na elektrodistributivnu mrežu, dolazi do konkretnog profita.

Međutim, opsežnu proveru isplativosti ulaganja u vetropark trebalo bi poveriti stručnjacima koji su već pripremali studije izvodljivosti i idejne projekte u ovoj oblasti, koji poznaju proceduru dobijanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije i imaju iskustva u izradi neophodne tehničke dokumentacije.

Ako imate bilo kakvih pitanja u vezi sa ulaganjem u vetrogeneratore, pišite nam na info@energetskiportal.rs a mi ćemo se potruditi da što pre dobijete odgovor naših stručnjaka.

Kakve su prognoze o stepenu iskorišćenja energije vetra?

Do 2030. godine vetar bi trebalo da omogući proizvodnju četvrtine od ukupno proizvedene električne energije u Evropskoj Uniji čime bi se znatno osigurao evropski energetski sistem. Imajući u vidu da je 2021. godine, koja je okarakterisana kao ekonomski zahtevna, dodato rekordnih 97,3 GW novih kapaciteta vetroelektrana, sasvim je jasno da ovaj izvor energije preuzima primat.

Ovde možete preuzeti Izveštaj o energetskom potencijalu vetra na kopnu i moru u Evropi (na engleskom) koji je sastavila Evropska agencija za zaštitu životne sredine.

Prvi vetroparkovi u našoj zemlji izgrađeni su tek u poslednjih nekoliko godina. I dok smo do nedavno imali samo jedan vetropark u Tutinu od 500 kW, tokom prošle godine puštena su u rad još dva vetrogeneratora ukupne snage 16,5 MW, a u međuvremenu Vlada Republike Srbije dala je zeleno svetlo za izgradnju vetroelektrana u Kovinu, Kovačici, Alibunaru, Plandištu i Vršcu. Ipak, izgradnja velikih vetroparkova u Srbiji očigledno pripada budućnosti.

Korisni linkovi: