Nuklearna energija za sigurno snabdevanje

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

Energetska kriza i rat u Ukrajini na velika vrata vraćaju nuklearnu energiju. I dok se mnogi protive ponovnom aktiviranju nuklearki, Evropska komisija je početkom godine dala zeleno svetlo za gradnju novih reaktora i pokretanje starih. Osim sigurnog snabdevanja energijom, mnogi nuklearnu energiju vide kao šansu da se smanji upotreba fosilnih goriva i značajno smanji emisija štetnih gasova sa efektom staklene bašte.

Nuklearna katastrofa u Fukušimi 2011. godine u velikoj meri je uticala na to da mnoge nuklearne elektrane počnu da rade smanjenim kapacitetom, kao i da vremenom u potpunosti budu ugašene. Međutim, kako se čini, nuklearni lobi radi “punom parom”. 

Prema podacima Svetske nuklearne asocijacije, zaključno sa julom ove godine vodeća zemlja po nuklearnom kapacitetu u izgradnji je Kina, a na čitavoj planeti u toku je gradnja 59 novih reaktora, piše Biznis.rs.

I iz Japana stižu vesti da je u planu ponovno oživljavanje nuklearne industrije i izgradnju novih postrojenja. Novi reaktori grade se i u Indiji, Turskoj, Južnoj Koreji i Rusiji.

Nemačka u Belgija su krajem prošle godine najavile da će do 2025. godine zatvoriti sve nuklearne elektrane. Međutim, Belgija je odustala od ovog plana i planira da nuklearnim elektranama životni vek produži za 10 godina. Na ovaj korak su se odlučili kako bi se „odmakli“ od ruskog gasa i postali energetski nezavisni.

Čini se da je Nemačka istrajna u tome da ugasi sve nuklearke, bez obzira na sve pritiske Evropske unije. U ovoj zemlji će još nekoliko meseci raditi reaktori Izar 2 u Bavarskoj, Emsland u Donjoj Saksoniji i Nekarvesthajm 2 u Baden-Virtembergu.

U svetu radi oko 440 nuklearnih reaktora, u 32 zemlje, koji proizvode približno 10 odsto ukupno globalno potrošene električne energije godišnje. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da se očekuje da će se instalisani nuklearni kapaciteti udvostručiti do 2050. godine, a nuklearne elektrane su drugi najveći izvor električne energije u Evropskoj uniji, odmah posle elektrana na fosilna goriva, sa čak 26 odsto proizvedene energije.

Kada je reč o Srbiji, još uvek je na snazi moratorijum na gradnju nuklearnih elektrana koji je donet nakon katastrofe u Černobilju. Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike ranije je najavila da će ove godine biti završena nova strategija razvoja energetike, koja će sadržati i odluku koja će se odnositi na pravljenje modularnih nuklearnih elektrana u Srbiji.

Milica Radičević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti