Naučnici upozoravaju na mogućnost gubitka 90 odsto planktona u okeanima do 2045.

Foto-ilustracija: Pixabay (FotoshopTofs)

Nakon dvogodišnjeg uzorkovanja voda Atlantskog okeana, škotski istraživači strahuju kako bismo zbog zagađenja okeana za dvadesetak godina mogli gotovo u potpunosti da istrebimo planktone. Najsitniji stanovnici svetskih mora i okeana temelj su čitavog morskog lanca ishrane, ali i prava pluća naše planete jednako važna kao drveće.

Istraživači sa Univerziteta u Edinburgu navode kako je osim klimatskih promena glavni uzrok ove drastične promene u Atlantskom okeanu ljudska aktivnost, odnosno zagađenje kao što je mikroplastika i toksične hemikalije sadržane u plastičnim proizvodima, uključujući farmaceutske proizvode, kao i poljoprivredne otpadne vode koje mora i okeane zagađuju mineralnim đubrivima.

Procenjuje se da se količina planktona prepolovila od kraja 1940-ih te da se njihov broj svake godine smanjuje za jedan odsto, ali istraživanje škotskih istraživača ukazuje kako bismo do 2045. mogli da izgubimo 90 odsto planktona.

Naučnici stoga upozoravaju da nam je preostalo svega nekoliko godina pre nego što se suočimo s katastrofalnim posledicama kao što je izumiranje riba, kitova, tuljana i delfina, ali i morskih ptica, što bi ozbiljno ugrozilo budućnost čovečanstva i prouzrokovalo gubitak zaliha hrane za najmanje dve milijarde ljudi. Osim toga, škotski naučnici ističu kako bilioni planktona apsorbuju više od 50 odsto emisija ugljen-dioksida i njihovim korišćenjem proizvode 70 odsto kiseonika, zbog čega su ključni deo rešenja klimatske krize. Ipak, do sada smo zanemarivali njihovu važnost, ističu škotski istraživači.

„Svedočimo pravoj ekološkoj katastrofi. Verujemo da bi čovečanstvo moglo da se prilagodi globalnom zagrevanju i ekstremnim posledicama klimatskih promena, ali uvereni smo kako čovečanstvo neće preživeti izumiranje većine morskih biljaka i životinja”, navode istraživači iz fondacije Global Oceanic Environmental Survey Foundation (GOES).

Otkriće škotskih istraživača podstiče na hitnu akciju jer obećanja svetskih lidera i donosioca odluka o zaštiti klime i ublažavanju klimatske krize nisu dovoljna bez hitnog i odlučnog sprovođenja efikasnih politika i mera, kao i ispunjenja obveza preuzetih krajem prošle godine na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 u Glazgovu, ali i na brojnim prethodnim sastancima na vrhu.

Foto-ilustracija: Pixabay (giogio55)

„Naši okeani mogu biti naši saveznici u borbi protiv klimatskih promena, ali jednostavno nemamo vremena za gubljenje“, rekla je Fiona Nikols iz britanskog Grinpisa. Istraživači fondacije GOES, čije je sedište u centru za inovacije Roslin Univerziteta u Edinburgu u Midltanu, ploveći jedrilicom Kopepod već dve godine prikupljaju uzorke iz Atlantskog okeana i Karipskog mora. Na putovanje su krenuli iz Škotske, zatim su plovili duž francuske i portugalske obale Atlantika, a potom su ga i prešli te je jedrilica trenutno usidrena u kolumbijskoj Kartageni.

Osim toga, istraživači GOES-a osiguravaju opremu i drugim posadama jedrilica i brodova kako bi mogli da izveštavaju o rezultatima prikupljenih uzoraka. Istraživački tim, predvođen morskim biologom i bivšim savetnikom škotske vlade dr. sc. Harvard Dridenom, dosad je prikupio i analizirao podatke sa ukupno 13 plovila i sa više od 500 lokacija uzorkovanja. Svojim otkrićem upozoravaju celu naučnu zajednicu i široku javnost na važnost obnavljanja zdravlja svetskih okeana i hitnog rešavanja problema plastičnog i hemijskog zagađenja, pre nego što za to bude prekasno.

 „Uništimo li planktone, naša planeta će postati toplija i vlažnija što će dodatno ubrzati klimatske promene, doneti nam duže sušne periode i ekstremne brzine vetra. Jasno je da moramo nastaviti sa smanjenjem emisije CO2, ali čak ni ugljenična neutralnost neće zaustaviti zakiseljavanje okeana – neće zaustaviti gubitak svih tuljana, kitova, morskih ptica, ribe i zaliha hrane za dve milijarde ljudi. Smanjenje CO2 čak neće zaustaviti klimatske promene. Zaista ćemo imati katastrofalne klimatske promene jer nismo rešili primarni uzrok – uništavanje prirode otrovnim hemikalijama i plastikom“, zaključuju istraživači.

Izvor: Ekovjesnik

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti