Kakve će biti kazne u Srbiji za počinjenu štetu nad prirodom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Silvestri Matteo)

Povodom Nacrta Zakona o odgovornosti za štetu prema životnoj sredini održane su javne konsultacije u nekoliko gradova u Srbiji, i to u Beočinu, Nišu, Subotici i Kragujevcu.

Ključna novina koju ovaj Nacrt zakona donosi jeste da zagađenje prirode i životne sredine moraju biti kažnjeni. Pritom, ne samo da će biti plaćena kazna, već će biti naplaćena sanacija posledica po životnu sredinu.

Prisutni na javnoj konsultaciji koja je održana u Beočinu razmatrali su i komentarisali i situacije u kojima se može doći do izuzimanja iz primene ovog zakona. Diskusija se vodila oko ispuštanja bilo kakvih supstanci u podzemne vode, što je već određeno Zakonom o vodama, te se ne sme dozvoliti ni ovim zakonom; zatim oko termina „blisko prirodna staništa“ koji bi trebalo da zameni termin „prirodna staništa“, kako se veći deo Vojvodine, u kojoj nema mnogo prirodnih staništa, time ne bi izuzeo; takođe, oko termina „usluge“ koji bi trebalo zameniti terminom „ekosistemska usluga“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eberhard Grossgasteiger)

Govorilo se i o problemu prevencije, odnosno da se preventivne mere moraju predvideti kad postoji opasnost od štete, umesto tek kod neposredne opasnosti. Bilo je reči i o tome da treba omogućiti da zakonsko pokretanje postupka bude omogućeno ne samo fizičkim licima koja su pogođena štetom, već svima, kao i da je potrebno da bude moguće anonimno podnošenje ovog zahteva koje može biti upućeno obaveštenjem nadležnom organu, a ne samo formalnim podnošenjem zahteva.

Prilikom javne rasprave održane u Subotici, Žika Reh, šef Službe za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Gradske uprave Subotica, podsetio je da će pomoću ovog zakona uskoro biti moguće da se i utvrdi metodologija štete koju određene aktivnosti čine životnoj sredini, kao i procena nastale štete.

Usvajanjem ovog Zakona, Srbija će napraviti važan korak, kako u osnaživanju zakonodavstva, tako i u ulaganjem u zdraviju životnu sredinu za sve stanovnike, i podršku održivom razvoju, istakla je Olivera Zurovac Kuzman, iz Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS)  u Srbiji.

Svi učesnici održanih javnih konsultacija složili su se da je potrebno precizirati termine u Nacrtu zakona i odrediti ko će imati aktivnu legitimaciju u postupcima koji su u njemu predviđeni.

Jelena Cvetić

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti