Međunarodni dan borbe protiv lova

Vesti | Svet

Foto-ilustracija: Unsplash (Bennet)

U svetu se danas obeležava Međunarodni dan borbe protiv lova, dan kada ceo svet ukazuje na problem ubijanja životinja i kada borci za prava životinja skreću pažnju na problem njihovog ubijanja kroz jedan primitivan čin nasilja.

Lov je drugi najveći neprijatelj vrsta – nakon industrijske ekonomije.

Ono šta aktivisti najčešće osuđuju je ubijanje iz „zabave“ tj. generalno problem svrstavanja lova u sportku disciplinu. Jedna od stvari koje zahtevaju je i obustava promocije lova kroz turističke ponude agencija.

Na zapadu, pre svega, sve je rasprostranjeniji ekološki turizam, odnosno „lov“ životinja uz pomoć fotoaparata, a ne oružjem. U ovoj aktivnosti mnogi vide veliki potencijal, nova radna mesta i velik priliv novaca od stranih i domaćih turista, ali i upoznavanje sa prirodom bez gubitka ijednog ugroženog života.

Stavovi svih udruženja su isti – lov treba ukinuti i sve aktivnosti vežane za životinje preusmeriti ka obnavljanju njihovih prirodnih staništa i zaštititi ugroženih vrsta.

Azili i utočišta, širom sveta, svake godina vredno rade na edukaciji stanovništva, i prikupljaju donacije, kako bi podigli svest kod ljudi kada je reč o ovom problemu. Ipak i pored svih napora, lov ostaje popularan u pojedinim područjima. Lovci se pravdaju na razne načine: kako su oni svojim aktivnostima zamena za izumrle grabljivice, kako je lov u službi zaštite prirode (uništavanje životnog prostora od strane ljudi odgovorno je za uništavanje 57 odsto istrebljenih vrsta ptica i 62 odsto istrebljenih sisara), bez lova divlje životinje će se namnožiti, lovci koriste „humane“ metode ubijanja (ranjene životinje satima, nekad i danima, pate) i najpopularnije – čovek je oduvek lovio. Ovaj razlog i može biti validan, ali u vreme kada je čovek lovio da bi preživeo, a ne u današnjim uslovima kada živi u izobilju svega.

U Srbiji postoji veliki broj ugroženih životinjskih vrsta.

Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode Srbije, broj strogo zaštićenih divljih vrsta iznosi 1.783 od čega su čak 1.042 vrste životinja, a najbrojniji su beskičmenjaci. Među strogo zaštićenim vrstama nalazi se 50 vrsta sisara, 307 vrsta ptica, 18 vrsta vodozemaca i 18 vrsta gmizavaca, 38 vrsta riba i 610 beskičmenjaka.

Dok status zaštićenih vrsta ima 30 vrsta sisara, 35 vrsta ptica, dve vrste gmizavaca, tri vodozemaca, 29 vrsta riba i 154 vrste beskičmenjaka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tiaan Nell)

Iako se većina ljudi slaže da je pucanje i ubijanje životinja primitivan čin nasilja, lovci ubijanje iz zasede ili proganjanje nevinih životinja nastavljaju da nazivaju sportom.

Jasno i glasno osuđivanje „odstreljivanje” životinja zahteva se u Hrvatskoj.

„Tražimo da Hrvatska pokaže svoju civilizovanost i prestane sa promocijom lova kao dela turističke ponude. Turizam ni u jednom svom delu ne bi smeo da promoviše ubijanje i nasilje. Zaštita okoline i zbližavanje sa životinjama, koje neće visiti sa zidova kao trofeji, nego živeti svoje živote, treba da je svima nama prioritet“, poručuju Prijatelji životinja, udruženje za promovisanje prava životinja.

Pored lova, problem sa kojim se suočavaju divlje životinje je i trovanje.

Iako je na Balkanu nelegalno, ova štetna praksa je i dalje široko rasprostranjena i predstavlja stvarnu pretnju divljini, posebno lešinarima, životnoj sredini i javnom zdravlju. Zahvaljujući akcijama sprečavanja trovanja postignut je veliki napredak, a pojekat “Balkan detoks lajf” (BalkanDetox LIFE) donosi novu nadu u dalju borbu protiv ovog problema kroz podizanje svesti i ojačavanje nacionalnog kapaciteta za borbu protiv problema trovanja divljih životinja, što je jedan od najčešćih uzroka mortaliteta i smanjenja populacije za brojne ranjive i ugrožene vrste.

Jovana Canić