Kuda sa električnim i elektronskim otpadom?

Znate, otkako sam nekoliko puta primetila kako se đubre iz beogradskih reciklažnih kanti za plastiku, aluminijum i staklo sve đuture trpa u jedan te isti kamion i odvozi, prilično sam sumnjičava prema funkcionisanju sistema reciklaže u našoj zemlji. Ja, dakle, razdvajam smeće, ali za čije babe zdravlje kada se u daljem procesu upravljanja otpadom ono ponovo spoji s onim stvarima od kojih sam ga razdvajala – kao neka tvrdoglava drugarica koja se po petnaesti put vraća bivšem dečku, iako sam uradila sve što je u mojoj moći za konačan raskid?

Foto-ilustracija: Pixabay

Baš kao što Milica ostaje večno sa Đorđem, isto tako se jednom razdvojeni putevi Plastične Flaše i Aluminijumske Limenke opet ukrste na nekoj deponiji. Da ne pominjem koliko situacija postaje zanimljiva kada im se pridruži i Staklena Tegla… Posebno je „naelektrisano“ na skupovima, tj. hrpama, elektronike. Rekla bih da između naših odbačenih mobilnih telefona, iskorišćenih baterija i starih kablova postoji neka hemija. Ne ona pozitivna dabome! Tamo pršte toksični metali na sve strane.

Električne i elektronske uređaje koji su odlužili svoje ne bi trebalo da neodgovorno bacamo u kontejnere iz kojih će pravo put javne kuće đubreta, ovaj, deponije, i – ukoliko separaciju i reciklažu ne možemo da obezbedimo svom smeću koji proizvedemo – njima bi definitivno trebalo da obezbedimo „drugi život“.

Takozvani EE otpad sadrži materijale koje je moguće ponovo upotrebiti za neke nove proizvode. Njegovom reciklažom doprinosimo očuvanju ljudskog zdravlja, štitimo svoje okruženje, smanjujemo potražnju za prirodnim sirovinama, poboljšavamo kvalitet vazduha, vode i zemljišta, štedimo skupu i dragocenu energiju i umanjujemo površinu neophodnog deponijskog prostora.

Uprkos tome što u nedovoljno utemeljenom sistemu nemamo priliku da stanemo na kraj ljubavnom trouglu između Plastične Flaše, Aluminijumske Limenke i Staklene Tegle – osim ukoliko se ne odvažimo na primenu zero waste principa – u sklopu projekta „Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom“ nastala je jedinstvena baza u kojoj ćete pronaći kontakt adrese i telefone javno-komunalnih preduzeća kojima se možete obratiti za sve informacije o mogućnostima preuzimanja i odlaganja električnog i elektronskog otpada u svojoj opštini, kao i kontakte privatnih reciklažnih centara.

Projekat sprovodi NALED u saradnji sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju GIZ, Ministarstvom zaštite životne sredine i kompanijama Gorenje i Koka-kola.

Isključimo EE otpad iz životne sredine!

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti