Značaj nuklearne energije u medicini postaje sve veći

Foto: SRBATOM/Promo

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) u saradnji sa Institutom za nuklearne nauke „Vinča“ organizovao je konferenciju „Nuklearna sigurnost danas“ u okviru koje se govorilo i o primeni nuklearne energije u medicinske svrhe i brzom dijagnostikovanju i lečenju od koronavirusa pa do najtežih bolesti.

Prof. dr Danica Grujičić, direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije navela je da značaj nuklearne energije u medicini postaje sve veći.

Ona je objasnila da nuklearna energija odnosno, nuklearna medicina, predstavlja poseban vid specijalizacije gde zahvaljujući radiofarmacima, odnosno lekovima koji su obeleženi određenim radioaktivnim supstancama i materijama, koje ubrizgavate u krvne sudove pacijenta, možete tačno da odredite gde se nalazi određeni patološki proces. Takođe, ti isti radiofarmaci, odnosno obični lekovi obeleženi radioaktivnim materijama, mogu u velikim broju slučajeva, posebno za neke tumore, da budu veoma korisni u lečenju, kao što su tumori štitaste žlezde i neuroendokrini tumori.

Dr Grujičić je dodala da SPEC CT Gama kamera je već dugo godina u upotrebi. Ono što znaju skoro svi pacijenti, posebno onkološki, to je da zračna terapija ima jako veliki značaj u lečenju njihove osnovne bolesti. „Sa razvojem radiohirurgije tj. jednog novog pravca u radiacionoj onkologiji mi sada dobijamo aparate koji su u stanju da zamene bukvalno hiruršku intervenciju, tako da se na minimalno invazivan način pacijent može lečiti, zalečiti pa možda i izlečiti“, zaključuje ona.

Pored X i gama zraka koji se najčešće koriste u radio-terapiji, dr Grujičić pojašnjava da ono što je predmet interesa nuklearne medicine jeste zračenje česticama koje može biti daleko efikasnije i koje je najpreciznije zračenje koje danas postoji. Da bi se neki tumor unutar ljudskog organizma ozračio i da bi se tretirao na odgovarajući način jasno je da određeni zraci moraju proći kroz zdravo tkivo. „Naši fizičari i naši inženjeri su konstruisali takve sprave koje mogu to oštećenje zdravog tkiva da učine minimalnim, međutim kod korpuskularnog, čestičnog zračenja tog oštećenja uopšte nema. Nuklearne energije se ne treba plašiti, nuklearnu energiju treba znati, nju treba ispitivati i nju treba kontrolisati, a mi u Srbiji možemo sve to“, ističe dr Grujičić.

Uticaj genetske predispozicije na jačinu kliničke slike zaraženih koronavirusom

Foto: SRBATOM/Promo

Doc. Dr Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije “dr Milan Jovanović Batut” je istakla da se epidemiološka situacija na teritoriji Republike Srbije u ovom trenutku ocenjuje kao teška i neizvesna. Dodala je da veliki značaj u celokupnom procesu praćenja epidemije i kontrole epidemije imaju one institucija koje se bave i jonizujućim zračenjem koje omogućavaju pravovremenu dijagnostiku i daju podršku u kontroli epidemije i pravovremnoj terapiji lekova lečenju obolelih.

Dr Snežana Pajović, direktorka Instituta za nuklearne nauke “Vinča“ je navela da je u okviru javnog poziva Fonda za nauku, Institut “Vinča” dobio projekte u okviru kojih se realizuju istraživanja po pitanju razjašnjavanja, ne samo molekularnog mehanizma nastanka oboljenja izazvanih koronavirusom, nego i koje su sve mogućnosti preventive, koje bi sprečile nastanak oboljenja i kako postupati ukoliko dođe do oboljenja“. Jedan deo ovih istraživanja bazira se na izučavanju selektovanih već postojećih lekova, tako što smo razvili inovativnu, kompjutersku metodologiju u samom Institutu kroz saradnju sa referentnom laboratorijom za koronavirus Univerziteta u Teksasu”.

Foto: SRBATOM/Promo

Ona je dodala da je u okviru projekta pokrenuta inicijativa da se formira genetska baza podataka naše populacije što bi bilo od izuzetnog i dugoročnog značaja za Republiku Srbiju. Dr Pajović je pojasnila da kada se pojave ovako kompleksne multifaktorske bolesti, korišćenje postojeće baze podataka kao kontrolne genetske baze i te kako bi nama ukazalo koji su to geni koji su ključni, čije mutacije polimorfizam su uzrok pogoršanja kliničke slike, a takođe bismo mogli da definišemo zašto je genetska predispozicija ta koja upravo određuje da li neko ima blagu kliničku sliku nakon zaraze koronavirusom, a neko ima izuzetno komplikovanu.

Konferencija “Nuklearna sigurnost danas” posvećena je najnovijim trendovima u dve najveće grane primene nuklearne energije – medicini i energetici kao i u primeni modernih tehnika zasnovanih na jonizujućem zračenju u proučavanju i očuvanju kulturne baštine.

Ceo snimak konferecnije možete pogledati na YouTube kanalu SRBATOM-a.

Izvor: SRBATOM

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti