Zašto treba da se unapređuju mehanizmi građanskog učešća u donošenju zakona?

Ministarstvo zaštite životne sredine, Misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) i Mreža Arhus centara u Srbiji su uvideli neophodnost rane participacije najšire javnosti u donošenju zakonskih propisa. Iz ovog razloga su, u skladu sa principima Evropske unije i Arhuskom konvencijom, organizovali deset javnih konsultacija o predlozima nacrta tri zakonska propisa iz oblasti zaštite životne sredine u nekoliko gradova širom zemlje.

Proces je bio otvoren prvim konsultativnim sastankom održanim u Beogradu 9. aprila na kom je ministar Goran Trivan istakao da društvo ne može napredovati i poboljšavati kvalitet života građana ukoliko se ne povežu državni i civilni sektor i ukoliko se ne stvori sinergija na zajedničkom zadatku. Prvi zajednički zadatak ova dva sektora predstavlja oblikovanje i izmene i dopune tri važna dokumenta: Uredba o učešću javnosti u izradi određenih planova i programa u oblasti zaštite životne sredine, Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu i Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu.

I Novosađani su dobili priliku da se njihov glas ovim povodom čuje i to 12. aprila u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

Foto: EP

Skup u Novom Sadu su otvorile predstavnica Misije OEBS u Srbiji Olivera Zurovac Kuzman i predstavnica resornog ministarstva Tina Janjatović, upoznajući prisutne sa idejom vodiljom koja se krila iza uključivanja građana u izradu zakonskih akata i naglašavajući bitnost najdirektnijeg građanskog učešća. Uloga moderatora je bila poverena Dariji Šajin iz Arhus centra Novi Sad.

Samostalni konsultant za zaštitu životne sredine Mirko Popović se u svom izlaganju koncentrisao na relevantnost inkluzivnog procesa. „Iako mi ne živimo u društvu koje je podsticajno prema građanskoj participaciji i svuda vrvi od učešća javnosti, mislim da baš zbog toga treba raditi na tome da se postojeći mehanizmi neguju, čuvaju i unapređuju, a verujem da se unapređuju brojnijim i više kvalitetnim građanskim angažovanjem“, istakao je.

Obaveštavanje javnosti i pristup informacijama pomoću „Službenog glasnika“ je ocenio kao  nedovoljno efikasno s obzirom na to da ovo glasilo nije dostupno svima i da se plaća. Popović smatra da je zabluda da učešće građana odugovlači donošenje zakona, već se, prema njegovim rečima, ono događa u kasnijim fazama zakonodavnog postupka.

Kratak osvrt na uredbu i zakone su pružili Tina Janjatović, Sabina Ivanović i Miroslav Tošović iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Foto: EP

Predloženu regulativu iz pravne perspektive je analizirala advokat Gordana Kovačević.

Potom su zainteresovani građani izneli nedoumice u vezi sa materijom i svoje predloge kako bi ona mogla da se poboljša. Učesnici su za pojedine sugestije imali i objašnjenja zbog čega ne bi mogle da se uvaže, a pojedini komentari su naišli na njihovo odobravanje.

Zapisnik sa svakog od konsultativnih sastanaka se šalje Ministarstvu zaštite životne sredine.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti