Ulaganja Evropske Unije 360 miliona evra za unapređenje ekologije u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay

Centar za evropske politike (CEP) organizovao je u ponedeljak, 23. oktobra, konferenciju „Na putu ka EU i zdravoj životnoj sredini“ na kojoj je bilo reči o procesu pristupanja Srbije EU vezano za Pregovaračko poglavlje 27, sa fokusom na postojeće izazove u pogledu finansiranja zaštite životne sredine u lokalnim sredinama.

Srbija je, prema rečima šefa Delagacije EU u Srbiji, Sema Fabricija, napravila napredak u oblasti ekologije i očekuje da će uskoro otvoriti Pogljavlje 27. Ekologija je danas glavna tema u Srbiji, a da od Evropske unije ne dobijamo samo listu zahteva šta bi sve trebalo da ispunimo, potvrđuje izjava šefa Delagacije EU u Srbiji.

 – Srbija od ove godine ponovo ima Zeleni fond i treba da ga učini operativnim – rekao je Fabrici prilikom gostovanja na spomenutom skupu u Beogradu.

Fabrici je saopštio da je EU za Srbiju izdvojila 360 miliona evra za ekološke projekte, kao i da žele da nam u toj oblasti pomognu sa još više sredstava.

– Ipak, generalni stav EU je da onaj koji zagađuje bi trebalo i da plaća za te troškove – naglasio je Fabrici.

Fabrici kaže da Srbija može da računa na IPA fondove za finansiranje ekologije, ali to nije dovoljno i da mora i sama da izdvaja više novca.

Pregovaračko poglavlje 27, koje se tiče baš ekologije, je veoma složeno i važno za Srbiju, a Fabrici primećuje napredak u toj oblasti, dodavši da se nada da će se ubrzo otvoriti ovo i druga nova pristupna poglavlja.

Kako kaže, ne bi trebalo gledati životnu sredinu kao na trošak već kao ulaganje u kvalitet života i bolju životnu sredinu, hranu i vodu za našu decu. Zelena ekonomija trenutno je najdinamičniji sektor u EU, a posebno oblast obnovljivih i alternativnih izvora energije koja donosi milione radnih mesta.

 – Svi se slažemo da, ako Srbija želi da uspe u tome, mora malo da ubrza. Srbija ima kapaciteta i trebalo bi da iskoristi tu priliku i odgovori na sve izazove – kazao je on.

Kaže i da treba više uključiti lokalne organe vlasti u donošenje odluka kako bi preuzeli veću odgovornost, na primer u preradi otpadnih voda i rešavanje pitanja otpada.

 – Zdrava životna sredina nam nije potrebna da bismo dobili zeleno svetlo za otvaranje Poglavlja 27, već da imamo sistem koji će biti zdraviji po nas i zato je bitno važnost tog pitanja predstaviti javnosti – rekla je šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU, Tanja Miščević.

Pregovaračko poglavlje 27 (zaštita životne sredine) poglavlje je na kojem se najbolje vidi koje su to koristi od pristupanja Evropskoj uniji.

 – Komunikacija je u ovoj oblasti primarna jer nema poglavlja na kojem tako lepo i lako možete objasniti koristi od približavanja Evropskoj uniji – smatra Mišcević.

Govoreći o finansiranju zaštite životne sredine na lokalnom nivou, Mišcević je rekla da, iako u toj oblasti ima poteškoća, postoje i svetli primeri da se radom i razgovorom može postići mnogo.

Zeleni fond, prema njenim rečima, nije dovoljan, a ono o čemu je potebno „ozbiljnije razgovarati“ jeste cirkularna ekonomija.

 – Cirkularna ekonomija je jako bitna, ali ona još uvek nije ušla u uši onih koji se bave razvojem Srbije – poručila je ona i dodala da je cirkularna ekonomija važan segment Industrijske strategije.

Miščević smatra da je još jedna bitna stavka u oblasti finansiranja životne sredine i inspekscijski nadzor i kontrola sredstava.

Izvor: mondo.rs

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti