U Hrvatskoj rekordna proizvodnja električne energije iz OIE

Foto-ilustracija: Pixabay

Vremenska situacija u Hrvatskoj poslednjih dana donela je neke ekstremne situacije i u pogledu meteorologije i u pogledu električne energije.

Podsetimo, ciklon Đenova koji je pogodio Hrvatsku izazvao je kišu koja se u nekim područjima smrzavala u dodiru sa zemljom (tzv. ledena kiša) i izuzetno jak južni vetar koji je probleme stvarao prvenstveno u priobalnim područjima. U pojedinim delovima Splita pala je rekordna količina kiše.

Sve navedeno dovelo je do obaranja dnevnog rekorda u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sistemu.

Prema preliminarnim podacima za nedelju, 6.12.2020. godine, hrvatske hidroelektrane proizvele su ukupno preko 30 GWh, a proizvodnja je dostigla skoro 1.400 MWh/h.

Bilo je i proizvodnje u novim obnovljivim izvorima energije koji su proizveli čak 843 MWh/h, među kojima treba izdvojiti vetroparkove koji su sa trenutnih oko 800 MW instalirane snage postigli maksimalnu satnu proizvodnju od oko 717 MWh/h, dok je trenutna proizvodnja dostigla i 731 MW.

Ukupno je proizvodnja u tradicionalnim i novim obnovljivim izvorima energije iznosila oko 48 GWh, što je više od potrošnje hrvatskog elektroenergetskog sistema tog dana (oko 47 GWh), a maksimalna satna proizvodnja iz svih OIE bila je preko 2100 MWh/h.

Foto-ilustration: Pixabay

Kako se ova rekordna proizvodnja dogodila u nedelju kada je potrošnja obično najniža (dnevni maksimum od oko 2250 MWh/h), hrvatska prenosna mreža je na ozbiljnom ispitu kako bi obezbedila prihvatanje tolike proizvodnje, odnosno izvoza viška u susedne zemlje. U kategoriju zapisa spada i činjenica da je hrvatski elektroenergetski sistem, koji se uglavnom uvozi i pokriva 20 do 40 odsto godišnje potrošnje uvozom električne energije, u nedelju izvezao preko 1.100 MWh/h. Poteškoće su nastale zbog kvarova na prenosnoj mreži izazvanih uraganom, na kojima se još uvek radi.

Situacija se može posmatrati i kao ozbiljan test za neke ekstremne situacije koje se analiziraju za potrebe razvoja prenosne mreže. Iako retke, ove situacije zahtevaju spremno rešenje. Odgovor je utoliko potrebniji i zbog zahteva za odobravanje priključenje elektrana na obnovljive izvore velike ukupne snage na dalmatinskom području, jer se sve češće nameće pitanje koliko novih kapaciteta elektroenergetski sistem može da podnese bez značajnog proširenja prenosne mreže.

Jasno je da je odgovor složen i zahteva međusobno razumevanje između operatora prenosnog sistema, proizvođača električne energije, zakonodavca i energetskog regulatora.

Izvor: HOPS