Tokom 2017. proizveli smo 44 miliona tona elektronskog otpada!

U 2017. godini čovečanstvo je proizvelo više od 44 miliona tona električnog i elektronskog otpada. Većina je završila na deponijama, uprkos tome što ovi proizvodi sadrže vredne resurse koji bi mogli da budu ponovo upotrebljeni. Vrednost električnih i elektronskih uređaja odbačenih u navedenom periodu iznosi više od 55,4 milijarde evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izveštaj o ovoj vrsti smeća su zajedničkim snagama izradile Platforma za ubrzavanje cirkularne ekonomije (PACE) i Koalicija Ujedinjenih nacija zadužena za e-otpad. One su otkrile da je svaki stanovnik naše planete tokom 2017. bacio u proseku više od šest kilograma elektronike.

Tek 20 odsto je bilo „formalno reciklirano“, a ostatak je usmeren ili na smetlišta ili na neformalnu reciklažu koja predstavlja ručno rastavljanje uređaja od strane stanovništva u zemljama u razvoju i izlaže radnike opasnim supstancama poput žive i olova. Na taj način je na desetine hiljada tona smeća iz evropskih luka otišlo u Nigeriju. Veruje se da u ovoj afričkoj zemlji u sektoru neformalne reciklaže radi do 100 hiljada ljudi.

Odlaganje e-otpada na deponije rezultuje zagađenjem površinskih i podzemnih voda što ugrožava sistem snabdevanja hranom i izvore vode.

Pored lošeg uticaja na zdravlje ljudi i životne sredine, neodgovarajuće upravljanje električnim i elektronskim otpadom se negativno odražava i kroz „značajan“ gubitak vrednih sirovina kao što su zlato, platina i kobalt, kojim sve više oskudevamo. Proračuni su ukazali na to da je oko 7 odsto svetskog zlata potencijalno „zarobljeno“ u e-otpadu. Naučnici smatraju da tona ovog smeća sadrži 100 puta više zlata od tone ove rude.

Izveštaj bi trebalo da nam skrene pažnju na neodrživost linearne ekonomije i na hitnost njenog „zaokruživanja“.

Ne bi trebalo da olako odbacujemo iskoristive sirovine, već da im udahnemo novi život i pronađemo alternativnu namenu kako bismo smanjili svoj zajednički ekološki otisak.

Jedan od koraka ka cirkularnoj ekonomiji je „urbano rudarstvo“, vađenje metala i minerala iz e-otpada. Povrh toga, neophodno je da dizajniramo proizvode kako bi bili trajniji, ali i da uvedemo sistem otkupa i povraćaja korišćene elektronike.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti