Termoelektrane na Balkanu i dalje šestostruko prekoračuju dozvoljene vrednosti zagađenja

Foto-ilustracija: Pixabay

Dve godine nakon što su zemlje Zapadnog Balkana imale obavezu da usklade rad svojih termoelektrana na ugalj sa EU Direktivom o velikim ložištima, ne samo da se emisije sumpor dioksida nisu smanjile, nego su se čak i povećale, pokazuje novi, juče objavljen izveštaj mreže CEE Bankwatch.

Izveštaj je dostupan OVDE.

Kako stoji u saopštenju, ukupne emisije sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji su u 2019. godini bile čak šest puta više nego što je dozvoljeno u Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) koje su ove zemlje dostavile Sekretarijatu Energetske zajednice. U Srbiji, emisije SO2 su bile 5,6 puta više od ukupnih godišnjih emisija dozvoljenih u NERP-u.

Na nivou pojedinačnih termoelektrana, najveći zagađivač u Srbiji je Kostolac B, iako je JP EPS uložilo 130 miliona dolara u opremu za odsumporavanje dimnog gasa, a koja je zvanično puštena u rad  2017. godine. Kineska firma CMEC (eng. China Machinery and Engineering Corporation), koja je izgradila postrojenje, trenutno gradi i novi blok Kostolac B3.

Emisije SO2 iz Kostolca B su delimično smanjene u odnosu na 2018. godinu ali su i dalje bile 1,4 puta više od maksimalnih emisija na nacionalnom nivou prema NERP-u za 2019. godinu, sa čak 79.113 tona SO2.

Na drugom mestu je TE Nikola Tesla B1 i B2, odakle je emitovano 78.837 tona SO2.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. godine smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorevanje. Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije uskladila emisije SO2  sa maksimalnim emisijama na nivou države  za 2018. i 2019. godinu.

“Sve u svemu, vlade  se ne mogu  osloniti na ugalj. Videćemo još da li će postrojenje za odsumporavanje u Kostolcu B ikad proraditi, ali u svakom slučaju, treba početi sa zatvaranjem termoelektrana na ugalj i ubrzati investicije u održive oblike obnovljive energije i energetsku efikasnost. Ugalj sve više predstavlja ekonomski teret, a ne prednost”, zaključuje Joana Čuta, koordinatorka za energetiku iz mreže CEE Bankwatch i jedna od autorki izveštaja.

Izvor: CEE Bankwatch Network

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti