Tag: gubitak staništa

Kako banke finansiraju krčenje Amazonije

Prema najnovijem istraživanju nevladine organizacije Grinpis, krediti brazilskih nacionalnih i internacionalnih banaka, kao i novac poreskih obveznika, finansiraju ilegalno krčenje amazonske prašume. Istraga je analizirala davanje kredita za poljoprivrednu proizvodnju u Brazilu od...

Naučni brod Tara otkriva tajne evropskih obalskih ekosistema

Brod-laboratorija Tara isplovio je na otvoreno more, na novu ekspediciju. Tokom ove misije pokušaće da otkrije tajne evropskih obalskih ekosistema.⛵ Biodiversité : la goélette scientifique Tara reprend la mer pour une mission...

Farbanje jedne lopatice vetrenjače u crno bilo bi spasonosno za živote ptica

Prema rezultatima novog istraživanja Norveškog instituta za istraživanje prirode (NINA), ukoliko bi se samo jedna od ukupno tri lopatice vetroturbine ofarbala crnom bojom, smrtnost ptica bi bila smanjena za čak 70 odsto....

Zašto Kina ulaže napore u očuvanje pandi, a zanemaruje druge ugrožene vrste?

Status velike pande promenjen je 2016. godine, otkad se ova vrsta vodi kao ranjiva, dok je do tada bila u kategoriji ugroženih. Kina je uložila višedecenijski rad kako bi uspela da spasi...

Proizvodnja milion tona kokosovog ulja negativno utiče na više od 20 ugroženih vrsta?

Koliko je za životnu sredinu štetno kokosovo ulje? Prema novim istraživanjima, najviše od bilo kojeg drugog biljnog. Iako se za proizvodnju palminog ulja seče drveće palmi, nalazi pokazuju da negativne strane proizvodnje kokosovog...

Potrebno uspostavljanje novih ciljeva u borbi protiv izumiranja živih vrsta

Svetski stručnjaci tvrde da je svetu neophodno formiranje jedinstvenog cilja, poput cilja uspoostavljenog u okviru Pariskog sporazuma - da porast globalne temperature ne pređe 1,5 stepeni Celzijusa - ali ovog puta usresređenog na...

Zašto je u divljinu poslato 10 crvenih pandi opremljenih GPS uređajima?

Crvene pande, sitni sisari koji više podsećaju na rakune nego na velike pande, spadaju u veoma ugrožene vrste. Žive na području jugozapadne Kine i na Himalajima, odnosno u Nepalu, na Tibetu, Butanu, severoistočnih Indiji...

Da li će pčele nakon karantina doživeti preporod?

Kako prenosi Nova ekonomija, jedan od najvećih uticaja globalnog karantina na životnu sredinu bio je značajno smanjenje zagađenja vazduha. Dok je to pčelama i njihovim staništima koristilo, komercijalni pčelari i poljoprivrednici osećali...

KOVID-19 je odgovor prirode na ljudsku nemarnost?

Načelnica Ujedinjenih nacija za životnu sredinu Inger Andersen smatra da pandemiju koronavirusa možemo posmatrati i kao poruku od prirode. Podseća da je većina bolesti, ali i prirodnih nepogoda, samo posledica ljudskog nemarnog ponašanja. Prevelik pritisak...

Koronavirus – smrtna pretnja i za velike čovekolike majmune?

Trenutna pandemija koronavirusa SARS CoV-2 mogla bi negativno da se odrazi i na populaciju velikih čovekolikih majmuna i da podrije konzervacionističke napore za održanje te ugrožene vrste, upozoravaju naučnici. Za sada ipak...

EU planira smanjenje pesticida da bi se spasile pčele

Zastupnici pozivaju Komisiju da odlučnije nastupi s Inicijativom za oprašivače i predloži nove mere za zaštitu pčela i ostalih oprašivača. U rezoluciji usvojenoj u sredu Parlament pozdravlja Inicijativu Evropske unije za oprašivače, ali...

Uginuo poslednji sumatranski nosorog u Maleziji – vrsta izumire usled krčenja šuma i krivolova

Sumatranski nosorog je u Maleziji zvanično izumro nakon što je nedavno uginuo poslednji primerak ove vrste u pomenutoj zemlji na jugoistoku Azije. Dvadesetpetogodišnja ženka Iman je život okončala juče, 23. novembra, na...

WWF predstavio program odlaganja otpada od hrane u hotelima

Uz klimatsku krizu i probleme sa plastičnim zagađenjem, otpad od hrane predstavlja još jedan globalni izazov za životnu sredinu. Podaci su i u ovoj oblasti alarmantni – u Srbiji se godišnje baci...

Zašto zagrevanje okeana nije toliko naivno koliko mislimo?

Sagorevanje fosilnih goriva i oslobađanje gasova sa efektom staklene bašte izaziva skok temperatura na globalnom nivou i poremećaje klime kao što su učestaliji i ozbiljniji toplotni talasi, suše, promene dinamike padavina i porast nivoa mora. Štetni gasovi ne odlaze isključivo u atmosferu, već određeni deo "zarobljavaju" i svetski okeani. Taj određeni deo iznosi oko 90 odsto i čini naša mora sve toplijim. Okeani primaju većinu toplotne energije proizvedene čovekovim aktivnostima zato što se voda greje teže i sporije u poređenju sa vazduhom.

Insekti nestaju osam puta brže nego ostale životinje – Njihovo izumiranje bilo bi katastrofa po ekosistem

Insekti nestaju osam puta brže u odnosu na ptice, sisare i gmizavce, te je već sada jedna trećina najmnogobrojnije klase životinja ugrožena. Trenutno sačinjavaju 70 odsto životinjskog carstva i teži su 17...

Francuska prva uvodi zabranu pet pesticida koji škode pčelama

Francuska je prva zemlja koja se odvažila na zabranu pet pesticida štetnih za pčele. Kolonije ovih insekata umiru u ekološki i ekonomski neprihvatljivom procentu, a naučnici, kao na glavnog krivca za njihov...

IZDVOJENE VESTI