Sve boje snega: Čovek pozeleni od zavisti, a sneg od – zagađenja

Moja apsolutno nenaučna procena je da se upotreba rečenica koje počinju sa „ne“ u životu jednog čoveka uveća barem dvostruko onog trenutka kada postane roditelj. „Ne stavljaj prste u utičnicu!“, „Ne možeš da dobiješ sladoled pre ručka!“, „Ne klackaj se na stolici!“, „Ne-ćemo ti uzeti psa za rođendan!“… Jedna u nizu ovih odričnih konstrukcija je i „Ne jedi žuti sneg!“. A šta je sa zelenim? Ili crnim?

Foto: YouTube (screenshot)

Naučnici iz Kanade su otkrili da nije preporučljivo da se čak ni kristalno beo sneg unosi u ljudski organizam zato što i on sadrži izuzetno sitne čestice prljavštine koje potiču iz auspuha automobila. Međutim, najotrovniji je onaj zeleni. U ruskom gradu Pervouralsku snežni pokrivač je poprimio upravo tu neobičnu boju.

Pojava je izazvala zabrinutost lokalnog stanovništva o razornosti uticaja koji na njihovo okruženje ostavljaju zagađenje, neefikasno upravljanje otpadom i aktivnosti tamošnje hemijsko-metalurške fabrike.

Mnogi stanovnici Pervouralska veruju da je sneg „pozeleneo“ usled curenja hemikalija iz obližnjeg proizvodnog pogona.

Ipak, portparol fabrike Vsvold Oreškin je istakao da nema potrebe za dizanjem uzbune. „Sneg ne predstavlja pretnju za zdravlje ljudi i dece. Ovo je Pervouralsk. Ovde postoji čitav niz industrijskih postrojenja. Ukoliko uzmemo uzorke snega sa bilo kog mesta, primetićemo prisustvo mnoštva opasnih supstanci“, kazao je on.

Roditelji i učitelji se ne slažu sa njegovim tvrdnjama. Naglašavaju da su se pojedina deca porazboljevala nakon što se zeleni sneg pojavio u blizini predškolske ustanove u ovom ruskom gradu.

Slične okolnosti su se odigrale i 2016. godine kada se iz spornog preduzeća izlio zeleni potok. Nesreću su tada pripisali zakrčenju u kanalizacionom sistemu nastalom usled nagomilavanja smeća još od sovjetske ere.

Foto: Twitter @MetAlertIreland (screenshot)

Sve boje snega

Na promenu boje snežnih padavina nekada utiču i prirodni fenomeni.

Vrsta alge, Chlamydomonas nivalis algae, može da izazove da sneg deluje ružičasto ili crvenkasto, što je pojava koju su primetili naučnici već u 19. veku. Prošle godine se istočnom Evropom proširio narandžasti sneg. Objašnjenje za taj fenomen stručnjaci su pronašli u prašini i pesku poreklom čak iz Sahare.

Deset godina ranije, narandžaste pahulje u Sibiru nisu bile rezultat nanosa vetra iz Afrike nego vazdušnog zagađenja. Iako naziv serije sugeriše da je narandžasto novo crno, u sibirskom scenariju je situacija obrnuta – crno je novo narandžasto. Područje razvijene proizvodnje uglja u Rusiji je u decembru 2018. bilo prekriveno crnim snegom. Pretpostavlja se da krivica leži na postrojenju koje je bezupešno filtriralo svoje izduvne gasove. Vlasti su tom prilikom bile optužene da su farbale prljavi sneg u belo kako bi prikrile tragove zagađenja.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti