Srbija podržala Budvansku deklaraciju u okviru Arhuske konvencije i PRTR protokola

Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je na sastanku visokih predstavnika zemalja potpisnica Arhuske konvencije u Crnoj Gori da je Srbija upravo formirala zasebno Ministarstvo zaštite životne sredine, pridajući tako izuzetan značaj pitanjima iz ove oblasti i njihovim bavljenjem na institucionalnom nivou. Ipak, mi verujemo da to nije dovoljno i zato pozivamo sve zemlje našeg regiona na žustru i aktivnu saradnju, kako bismo dostigli ciljeve koji su zajednički za sve nas, dodao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. Na sastanku pored ministra, učestvuje više od 200 visokih predstavnika iz preko 40 zemalja i međunarodnih organizacija.

Ovom prilikom, ministar Trivan je istakao da će Srbija u narednom periodu pokrenuti niz regionalnih inicijativa u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena.

Arhusku konvenciju, koja je pod okriljem OUN doneta 1998. godine, Srbija je prihvatila i ona predstavlja važan globalni mehanizam, za uključivanje javnosti i nevladinog sektora, u oblast zaštite životne sredine. Verujemo da bez snažnog civilnog društva, nema ni moćne, ni pravedne države. U 2018. godini naše Ministarstvo će povećati novčana izdvajanja za organizacije civilnog društva, naglasio je ministar Trivan.

U izlaganju, kojim je Srbija podržala usvajanje Budvanske dekleraciju, ministar Trivan je između ostalog naglasio i da je uloga Ministarstva zaštite životne sredine da obezbedi efikasnu koordinaciju, saradnju i komunikaciju između svih relevantnih zainteresovanih strana, a sve u cilju smanjenja zagađenja. Industriji treba predočiti koristi od ulaganja u čistiju proizvodnju i tehnologije, čime se omogućuje značajno smanjenje generisanja opasnog industrijskog otpada i smanjenje emisija zagađujućih materija.

Usvojena Budvanska dekleracija potvrđuje snažno opredeljenje država potpisnica da se u suočavanju sa izazovima savremenog sveta, kao što su terorizam, ili ekstremizam, bilo koje vrste, klimatske promene, nejednak pristup hrani i pijaćoj vodi, iscrpljivanje prirodnih resursa i mnogi drugi, ni jedan učesnik ne može nositi samostalno i da u tim izazovima mora postojati tesna saradnja svih učesnika i nesmetana komunikacija na različitim nivoima.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti