Sporazum o realizaciji projekta „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena“

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan, direktor Nemačke razvojne saradnje (GIZ) Gerhard Zipel i direktor projekta Klaus Šmit potpisali su juče Sporazum o saradnji na realizaciji projekta „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena“.

Potpisanim Sporazumom Ministarstvo nastavlja sa aktivnostima na sistemskom rešavanju pitanja upravljanja otpadom u Srbiji, ublažavanju posledica klimatskih promena i razvijanju zelene ekonomije gde se otpad koristi kao sirovina, odnosno resurs.

Trivan je prilikom potpisivanja istakao da politički odnosi i saradnja Srbije i Nemačke koji su na istorijski najvišem nivou, nalaze svoj pravi izraz u konkretnim oblastima.

U projektima kao što je ovaj, pored investicija, Nemačka kao evropski lider u ekologiji može pružiti iskustvo 25 godina napretka u oblasti zaštite životne sredine.

Prioritet u radu Ministarstva je rešavanje pitanja upravljanja otpadom i prečišćavanja otpadnih voda, zbog čega ćemo revidirati strategiju upravljanja otpadom. Odlučni smo da očistimo Srbiju, istakao je ministar.

Projekat će biti realizovan na području regiona za upravljanje otpadom – Novi Sad, Kruševac i Lapovo, a za uspostavljanje sistema upravljanja otpadom kao resursom, od najvećeg značaja je uključivanje lokalnih samouprava, naveo je on.

Ono što je nama važno jeste, da kada budemo završili sa projektom, da bude postignuta nova, praktična vrednost. Jedan od očekivanih rezultata projekta koji je nama posebno značajan jeste uključivanje neformalnih sakupljača otpada u sistem upravljanja otpadom, odnosno stvaranje prilika za zapošljavanje socijalno osetljivih i ugroženih grupa u lokalnim zajednicama, otvaranje novih radnih mesta, naglasio je ministar.

Ambasador SR u Srbiji Aksel Ditman izrazio je zadovoljstvo zbog zajedničkog projekta koji je klimatski senzibilan i podrazumeva poboljšanje stanja životne sredine, smanjenje emisija metana, preradu otpada kao sekundarne sirovine, i stvaranje prilika za otvaranje novih radnih mesta.

Ovaj projekat deo je ukupne saradnje dveju zemalja, u okviru koje je Nemačka od 2000. godine izdvojila za Srbiju 1,8 milijardi evra, od toga jednu milijardu evra u oblast zaštite životne sredine, rekao je Ditman i izrazio zahvalnost Ministarstvu zaštite životne sredine na saradnji.

Projekat „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena“ vredan pet miliona evra sa rokom realizacije do kraja 2020. godine, izraz je podrške Savezne Republike Nemačke unapređenju upravljanja otpadom i jačanju nacionalnih i lokalnih kapaciteta za razvoj cirkularne ekonomije u Srbiji.

Šmit je rekao da je reč o korišćenju otpada kao resursa, koji je do sada završavao na deponijama, pri čemu ukoliko radimo na tome da se od otpada zaradi, okrenućemo se ka cirkularnoj ekonomiji.

Ovaj koncept upravljanja otpadom prisutan je u Evropskoj uniji, gde je predviđeno da se do 2030. godine reciklira 65 odsto otpada, sa krajnjim ciljem da samo preostalih dva odsto otpada završi na deponijama i to kao inertni, bezopasni otpad, objasnio je on.

Da bi Srbija mogla da vidi rezultate uloženih napora, potrebna su ulaganja velikih investicija u ovu oblast, i mi u tome želimo da pomognemo, istakao je Šmit.

Projektom „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena“ predviđa se unapređenje upravljanja otpadom u izabranim regionima tako da doprinosi ublažavanju klimatskih promena, pružajući podršku opštinama/regionima u planiranju upravljanja otpadom u skladu sa principima cirkularne ekonomije i ublažavanja klimatskih promena, kroz uvođenje primarne separacije otpada i praksi za smanjenje biodegradabilnog otpada, uz mogućnost izgradnje malih postrojenja za kompostiranje (kapaciteta do 2000 tona), navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti