Rečni slivovi najvažnije ekološko-ekonomsko dobro Crne Gore

Foto: http://www.mrt.gov.me
Foto: http://www.mrt.gov.me

U Podgorici je prošlog petka održana konferencija nevladine organizacije „Zeleni“ pod nazivom „Rječni slivovi kao najvažnije ekološko-ekonomsko dobro Crne Gore”.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Saša Radulović pozdravio je sve napore koji se intenzivno sprovode u Crnoj Gori u cilju obezbeđenja održivog upravljanja vodnim resursima.

Ističući da Crna Gora spada u četiri odsto svetske teritorije sa najvećim prosečnim oticajem, on je podsetio da voda nije samo naš najveći prirodni resurs već i strateški, te da se zbog toga prema istom moramo odnositi izuzetno oprezno.

Radulović je ukazao na to da je tokom prethodnih deset godina izgrađeno i rehabilitovano oko 400 km vodovodne i kanalizacione mreže, da je izgradnjom Regionalnog vodovoda obezbeđena sigurnost u vodosnabdevanju za Crnogorsko primorje kao i da je izgrađeno i pušteno u funkciju postrojenje za tretman otpadnih voda u Mojkovcu (2008.), Žabljaku (2013.), Budvi (2015.), Nikšiću i Herceg Novom (2017.), te Kotoru i Tivtu (2016) i Šavniku (2017.).

Takođe, kako je dodao, u izgradnji su postojenja za tretman otpadnih voda u Pljevljima i Beranama, a u fazi pripreme je izgradnja novog postrojenja za tretman otpadnih voda u Podgorici i Danilovgradu, dok su u 2017. obezbeđena sredstva i za sanaciju ponora otpadnih voda na Cetinju.

– Sprovedene aktivnosti jesu bitan korak naprijed za Crnu Goru, a rezultati postignuti u kratkom periodu od deset godina su vidljivi i mjerljivi, kazao je Radulović dodajući da visina do sada uloženih sredstava u realizaciju navedenih projekata iznosi oko 350 miliona eura, dok je znatan iznos sredstava u ovom trenutku u fazi realizacije.

Govoreći o unapređenjima, on je istakao da Ministarstvo održivog razvoja i turizma ove godine planira da počne sa projektom reforme tzv. vodenog sektora, odnosno aglomeracije kao jednog od preporučenih racionalnih pristupa za bolje i kvalitetnije vodosnabdevanje na teritoriji čitave zemlje.

On je na kraju napomenuo da je suština zaštite životne sredine briga o ljudskom zdravlju i životu, unapređenju ekosistema, očuvanju prirodnog balansa i ekološke stabilnosti.

Milisav Pajević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti