Prva cigla od urina?!

Suzan Lambert, studentkinja građevinarstva na Univerzitetu u Kejptaunu (Južnoafrička Republika), otkrila je prvu bio-ciglu napravljenu od ljudskog urina, što je signal za inovativnu promenu paradigme u procesu iskorišćavanja otpada, tvrdi njen Univerzitet.

Bio-cigle nastaju kroz prirodni proces koji se naziva taloženje mikrobnih karbonata. Profesor Dilon Randal pojednostavljeno je objasnio da se postupak ne razlikuje od procesa nastanka školjki.

Foto: Robin Voker, Univerzitet u Kejptaunu

Pronalazak bio-cigli predstavlja dobru vest za životnu sredinu, a lošu za – globalno zagrevanje. S obzirom na to da se opeke od urina suše u kalupima na sobnoj temperaturi, njihovom masovnom proizvodnjom, umesto standardnih koje se peku na temperaturama od 1400 stepeni Celzijusa, značajno će se smanjiti emisije štetnih gasova. Čvrstoća cigle može da se prilagodi potrebama klijenta.

Foto: Robin Voker, Univerzitet u Kejptaunu

Nusprodukti nastajanja cigle biološkog porekla su azot i kalijum koji čine važne gradivne elemente đubriva. Prema zapremini, urin čini tek jedan odsto otpadnih voda, ali sadrži 80 odsto azota, 56 odsto fosfora i 63 odsto kalijuma.

Oko 97 odsto fosfora iz mokraće može da se pretvori u kalcijum fosfat, ključni sastojak đubriva od koga zavisi poljoprivreda širom naše planete. S obzirom na to da su zalihe fosfata u prirodi sve manje, ovaj izum je vrlo značajan.

Čitava shema proizvodnje bio-cigli okončava se nultim otpadom uz dobijanje nekoliko korisnih proizvoda.

Uspešnoj implementaciji ovog pristupa mogli bi da se ispreče stavovi društva. „Trenutno prikupljamo urin isključivo iz muških pisoara zato što je to društveno prihvatljivo. Ali šta je sa drugom polovinom stanovništva?“

Profesor Randal, koji mokraću smatra „tečnim zlatom“, ističe da bi rad njegovih studenata trebalo da promeni uverenja koji ljudi imaju u vezi sa otpadom i njegovom ponovnom upotrebom.

„U ovom primeru, koristi se nešto što se uvreženo smatra otpatkom i od toga nastaje nekoliko novih tvorevina. Isti pristup mogao bi da se primeni i na ostale stvari koje završavaju u smeću. Potrebno je da promenimo način razmišljanja“, zaključio je Randal.

Izvor: Univerzitet u Kejptaunu; Autor: Helen Svingler

Jelena Kozbašić

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti