PRIRODA NE POZNAJE GRANICE: Pokrenut projekat za očuvanje rezervata Mura-Drava-Dunav

Srbija | Održivi razvoj

Prošle nedelje je u Noskovcima, selu u Podravini, službeno pokrenut dvoipogodišnji projekat „coop MDD“ koji sufinansira Evropska Unija putem Interreg Danube Translantional programa. Cilj projekta je uskladiti prakse upravljanja u 12 zaštićenih područja koje se nalaze u pet zemalja (Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija i Hrvatska) kako bi se osigurala ekološka celovitost budućeg jedinstvenog UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ – izuzetnog evropskog rečnog predela takođe poznatog kao “Evropski Amazon“.

Protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, područje uz donje tokove Drave, Mure i Dunava čini 700 kilometara dug „zeleni pojas“ koji povezuje gotovo milion hektara dragocenog prirodnog i kulturnog miljea u jedan od najvažnijih ekoloških koridora u Evropi. Gotovo 25 godina nevladine organizacije i državne institucije rade na zaštiti ovog jedinstvenog područja, a sada se preduzimaju završni koraci, te je u svim zemljama u toku ili je već završen proces službene nominacije za proglašenje rezervata biosfere.

Zdravi i dinamični rečni ekosistemi pružaju brojne dobrobiti za lokalno stanovništvo, mogućnosti za održiv život i privređivanje, uz korišećenje resursa kao što su čista voda, riba i drvo, te u prirodnom okruženju koji pruža osnovu za turizam i rekreaciju. Osim toga, prirodna poplavna područja uz reke štite stanovništvo i naselja ublažavajući negativne efekte visokih voda tokom poplava.

Kako bi se održivo upravljalo ovim prekograničnim dobrom, za koje su vezani i ljudi a i ugrožene vrste koje u njemu žive (orao belrepan, crna roda i mnoge druge), zaštićena područja trebaju uskladiti prakse upravljanja kojima će osigurati ekološku celovitost i transnacionalnu povezanost ekosistema.

– U zaštićenim i područjima mreže Natura2000 duž rezervata „Mura-Drava-Dunav“ postoje različite prakse upravljanja, dok upravljači tim zaštićenim područjima nemaju puno mogućnosti za redovan međusobni kontakt i razmenu iskustava. Kao rešenje za prevladavanje tih prepreka osmišljen je projekt „coop MDD“, koji okuplja predstavnike zaštićenih područja kako bi se uspostavila dugotrajna prekogranična saradnja i zajednički pristup obnovi i upravljanju rečnim predelima u TBR MDD-u. To je važan korak prema integralnoj prekograničnoj zaštiti i očuvanju prirodne dinamike reka i usluga ekosistema – rekla je Magdalena Vagner, koordinatorka projekta iz WWF-a.

Važan deo uspeha rezervata biosfere biće prepoznavanje i aktiviranje lokalnog stanovništva koje živi duž ove tri reke u upravljanju „njihovog“ rezervata biosfere i osiguravanju njihove podrške za održivi razvoj regije. U tu svrhu će se duž Rezervata „Mura-Drava-Dunav“ uspostaviti mreža od osam „Škola na reci“, koje će ponuditi podršku ekološkoj edukaciji školske dece i lokalnog stanovništva kroz inovativne sadržaje i iskustva, a takođe podstaći razumevanje važnosti zaštite prirodnih vrednosti „Evropskog Amazona“.

– Mura, Drava i Dunav su prekogranične reke. Njihova voda i sedimenti prolaze kroz različite države i često teku duž granica. Kako priroda ne poznaje granice, niti vrste koje nastanjuju ova poplavna područja ne mare za nacionalnosti, moramo uspostaviti efikasnu prekograničnu saradnju sa ciljem zaštite izuzetne prirode ovog kraja i dobrobiti koji ona pruža za lokalno stanovništvo – dodala je Tatjana Arnold Sabo iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim delovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, domaćina sastanka kojim je službeno otvoren ovaj projekt.

Partneri su svoj prvi sastanak iskoristili i za prvi sastanak upravljača zaštićenih područja unutar ovog rezervata biosfere, kako bi definisali najveće prepreke za osiguravanje dinamičnog prekograničnog rečnog koridora te počeli raditi na zajedničkim rešenjima i pristupima na području prostornog planiranja, upravljanja vodama, upravljanja posetiocima, poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova.

Partneri u projektu iz Srbije su Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i JP „Vojvodinašume“, a projekt podržava i Gradska uprava Grada Sombora.

Sandra Jovićević