Povećana potražnja za energijom u svetu za 2,1 odsto prošle godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji saopštili su da je potražnja za energijom u svetu u 2017. godine porasla za 2,1 odsto, što je više nego dvostruka stopa rasta u odnosu na 2016. godinu.

Kako se ističe u Izveštaju o globalnom stanju energetike i CO2 u 2017. godini koje je objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA), u 2016. godini ta je stopa iznosila 0,9 odsto, što je jednako proseku u proteklom petogodišnjem razdoblju. U tom porastu potražnje najveći udeo, veći od 40 odsto, imaju Kina i Indija, pri čemu se čak 72 odsto potreba u te dve zemlje pokriva fosilnim gorivima (naftom, gasom u ugljem), a nakon toga slede obnovljivi izvori (25 odsto) i nuklearna energija. Istovremeno je proizvodnja električne energije u svetu rasla po većoj stopi od potražnje, za 3,1 odsto, u čemu čak 70 odsto udela u tom povećanju otpada ponovo na Indiju i Kinu.

Potražnja za prirodnim gasom širom sveta porasla je u 2017. godini za 3 odsto, pri čemu je njima u svetu pokrivano 22 odsto potražnje za energijom, što ponajviše treba zahvaliti povećanoj raspoloživosti gasa i srazmerno niskim cenama. No, čak 80 odsto udela u tom povećanju otpada na industriju i zgradarstvo, a ne na proizvodnju električne energije.

S druge strane, i potražnja za ugljom u svetu je porasla i to za 1 odsto, što znači da je okrenut trend iz prethodne dve godine, a za to su najviše zaslužne nove termoelektrane na ugalj u Aziji. Isto tako, u 2017. godini porasla je i primena nuklearne energije i to za 3 odsto, pa su nuklearne elektrane pokrivale 10 odsto potražnje za električnom energijom u svetu. U svakom slučaju, najviše je porasla primena obnovljivih izvora, za šta su najzaslužnija nova postrojenja (vetroelektrane, solarne i elektrane na biomasu) u Kini i SAD-u, ali i u zemljama Evropske unije, Indiji i Japanu. U tome najveću ulogu imaju vetroelektrane, na koje otpada čak 36 odsto udela u pokrivanju povećane potražnje. Ipak, zbog povećanja primene uglja došlo je i do povećanja emisija ugljen dioksida u 2017. godini i to za 1,4 odsto, pa je dostignut negativni istorijski rekord od čak 32,5 Gt, čime je istovremeno zaustavljeno smanjenje emisija iz prethodne tri godine.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti