Potrebno uspostavljanje novih ciljeva u borbi protiv izumiranja živih vrsta

Svetski stručnjaci tvrde da je svetu neophodno formiranje jedinstvenog cilja, poput cilja uspoostavljenog u okviru Pariskog sporazuma – da porast globalne temperature ne pređe 1,5 stepeni Celzijusa – ali ovog puta usresređenog na borbu protiv gubitka živog sveta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Keith Markilie)

Ujedinjene nacije su u prošlogodišnjem izveštaju navele da za čak milion vrsta preti izumiranje.

Kriza koju je tokom poslednjih meseci izazvao koronavirus ukazala je na opasnosti od poremećaja ravnoteže između životinja i ljudi. Trgovina divljim vrstama čiji se broj nepovratno smanjuje, ali i krčenje šuma i gubitak staništa umnogome doprinose mogućnosti razvijanja brojnih bolesti.

Pored toga, već neko vreme se spekuliše da smo u toku šestog masovnog izumiranja, za koje smo najviše zaslužni mi sami.

Aktivisti za zaštitu životne sredine iz Velike Britanija i Nemačke pozivaju da se uspostavi dugoročni cilj smanjenja izumiranja vrsta, i to na manje od 20 izumiranja godišnje.

U planu za ovu godinu bila je tema biološke raznovrsnosti, naročito na Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti, na kojoj se očekivala izrada globalnog plana za očuvanje biodiverziteta. Međutim, to je, kao i Samit o klimi u Glazgovu, za sada otkazano.

Južni beli nosorog je jedna od životinja kojoj preti istrebljenje. Iako je opstanak ove vrste bio pod znakom pitanja, očuvanje jednog parka na jugu Afrike Hluhluwe Imfolozi Park (HiP), ipak, im je obezbedio nešto sigurnije preživljavanje.

Zahvaljujući tome, do 2011. broj belih nosoroga je sa 50 skočio na 17.000. Međutim, u zemljama poput Kine i Vijetnama, njihovi rogovi koriste se u medicinske svrhe, te najveća opasnost leži upravo u krivolovu.

Iako je zabrana lova na nosoroge na snazi godinama, crno tržište i dalje predstavlja veliki problem.

Jelena Cvetić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti