Pandemija koronavirusa usporila je kretanje Zemljine kore

Foto-ilustracija: Unsplash (Marius Serban)

Mere koje se sprovode širom sveta u cilju sprečavanja širenja zaraze koronavirusom izgleda da su učinile naš svet dosta mirnijim – putevi i ulice su prazne, sve je manje automobila i gradskog prevoza, avionski saobraćaj je gotovo nepostojeći, a mnogi objekti su zatvoreni.

Seizmolozi širom sveta od skoro primećuju znatno manji nivo seizmičke buke u okruženju, zašta je najviše zaslužno odsustvo automobila, odnosno vibracije koju stvaraju.

U Briselu je u Kraljevskom opservatorijumu istaknut fenomen slabijeg kretanja Zemljine kore. Seizmološka stanica u Briselu osnovana je pre više od jednog veka, te se grad proširio oko nje. Stručnjaci kažu da u vreme Božića, usled snega i smanjenja kretanja u duhu sa prazničnom atmosferom, beleži nagli pad seizmoloških aktivnosti, na šta podseća situacija izazvana pandemijom. U nedostatku buke, pri čemu Brisel beleži od 30 do 50 odsto smanjenja od polovine marta u svojoj okolini, zabeležen je manji broj zemljotresa.

U drugim gradovima, kao što je slučaj u Parizu, Londonu, Los Anđelesu, takođe je primećeno smanjenje buke, što se najbolje može videti zabeleženo na grafikonima.

Foto: Twitter (screenshot)

Stanovnici mnogih gradova komentarišu da sada mogu da čuju zvukove koji su ranije očito bili nadjačani i prigušeni zvukovima od saobraćaja i gužvi, kao na primer cvrkut ptica.

Dokazano je da povišena buka može negativno uticati na zdravlje ljude, doprinoseći stresu, a često se povezuje i sa visokim krvnim pritiskom i problemima sa nesanicom.

U Bostonu je osmišljena aplikacija „Noise and the City“, pomoću koje građani mogu snimati zvukove iz okoline i davati sopstvene opise.

Smanjenje buke i aktivnosti primećeno je i u okeanima, čemu je doprinelo znatno smanjenje morskog saobraćaja. Ranije je dokazano da povećana buka koju proizvode brodovi može da poveća stres kod životinja i da negativno utiče na njihovu reproduktivnost.

U mnogim zemljama primećeno je i značajno smanjenje zagađenja vazduha, kao jednog od najvećih problema s kojim se suočavaju mnoge zemlje i koji predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi, kao i povratak brojnih životinjskih vrsta koje žive u okolini velikih gradova, a sada su se, odsustvom ljudi, oslobodile i došle u gradska jezgra u potrazi za hranom.

Jelena Cvetić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti