Niš prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti PM 2,5 čestica

Kakav vazduh dišemo? Ne znamo dovoljno, bio bi zaključak izveštaja Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, ali na osnovu podataka koje su prikupili i analizirali, nije dobar.

Foto: Wikipedia/Ximonic

Ono što je zapalo u oko, jeste da je Niš prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti PM 2,5 čestica. Prema zvaničnim rezultatima, nivo tih čestica u Nišu je 47, a u Pekingu 42,6.

PM 2,5 čestice su respirabilne čestice koje nakon inhalacije prodiru do najfinijih dubokih struktura respiratornog trakta (alveola).

Ovaj parametar praćen je u okviru lokalne mreže mernih stanica u devet gradova, što je, u odnosu na javnozdravstveni značaj štetnosti čestica malih dimenzija, zanemarljivo malo, ukazuju u izveštaju. Srednja godišnja vrednost je samo u Kikindi i Šapcu bila ispod gornje vrednosti. Najviše srednje godišnje vrednosti bile su u Velikim Crljenima (38,60 µg/m3 ) i Nišu (47,00 µg/m3). Od 26 naselja sa monitoringom koncentracija PM 10 čestica, u 11 su srednje godišnje vrednosti bile iznad granice.

Analizom promena nivoa aerozagađenja sumpor-dioksidom u odnosu na prethodnu godinu, zapaža se da je došlo do porasta koncentracija u Boru, Velikim Crljenima, Kraljevu, Lazarevcu i Obrenovcu, dok je u Beogradu, Vranju, Zaječaru, Zvečanu, Jagodini, Kosovskoj Mitrovici, Kruševcu, Smederevu, Sremskoj Mitrovici, Trsteniku i Ćupriji zagađenje ovim polutantom manje. U najvećem broju gradova koncentracije u 2019. godini su ujednačene sa onima u 2018.

Trend porasta zagađenja sumpor-dioksidom

Trend porasta zagađenja sumpor-dioksidom zapažen je u Elemiru, Zrenjaninu i Šapcu. Sve do 2018. godine, linija desetogodišnjeg trenda zagađenja imala je opadajuće tendencije, dok su vrednosti izmerene u toku 2019. godine doprinele tome da linija trenda poprima lagano rastući trend. Rastući linearni trend zagađenja ambijentalnog vazduha sumpor-dioksidom u Zrenjaninu, Elemiru i Šapcu je po tipu visokog nagiba, dok je trend zagađenja u Smederevu s laganim nagibom rasta, nakon višegodišnjeg opadajućeg trenda.

Foto: Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“

Analizom promena nivoa aerozagađenja dimom u odnosu na prethodnu godinu, u 11 od 36 gradova došlo je do porasta koncentracija i to u Valjevu, Gornjem Milanovcu, Jagodini, Kraljevu, Nišu, Niškoj Banji, Sevojnu, Senti, Smederevu, Čačku i Šapcu, dok je u Beogradu, Elemiru, Zaječaru, Zvečanu, Zrenjaninu, Ivanjici, Kosovskoj Mitrovici, Pančevu, Sremskoj Mitrovici i Trsteniku zagađenje ovim polutantom manje. U preostalim gradovima koncentracije su izjednačene s onim iz 2018.

Monitoringa amonijaka se može smatrati nedovoljnim

Samo u Smederevu je srednja godišnja vrednost azot-dioksid bila iznad granice. Koncentracije amonijaka u ambijentalnom vazduhu praćene su samo u Zrenjaninu, Pančevu i Šapcu, u skladu sa očekivanim industrijskim izvorima emisije ovog gasa. S obzirom na činjenicu da se prisustvo ovog polutanta potvrđeno povezuje sa njegovom ulogom facilitatora u sekundarnom generisanju finih PM 2,5 respirabilnih čestica, ovaj obim monitoringa amonijaka se može smatrati nedovoljnim. Ni u jednom od tri grada srednje godišnje koncentracije amonijaka nisu prešle gornje vrednosti.

Izmerena 213 puta veća vrednost arsena od dozvoljene

Koncentracije olova merene u svih 17 gradova kretale su se od minimalnih 0,003 µg/m3 u Užicu do maksimalnih 9,70 µg/m3 u Nišu, što je gotovo 20 puta veća vrednost od dozvoljenih 0,5 µg/m3. Sadržaj arsena (As) u PM 10 česticama očekivano je najveći u Boru, i to je, zapravo, jedino mesto u kojem srednja godišnja koncentracija prelazi graničnu vrednost i to 24 puta.

U avgustu 2019. godine, na mernom mestu „Jugopetrol”, u Boru, izmerena 213 puta veća vrednost arsena od dozvoljene, a kadmijuma 20 puta.

Izvor: Startit

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti