Borba za očuvanje beloglavog supa na Balkanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)

Međunarodni dan zaštite lešinara obeležava se 7. septembra, a ove godine ujedno se proslavlja i 25 godina postojanja i rada Specijalnog rezervata prirode „Uvac“.

Lešinari su grupa životinja koja je na više načina važna, ističe gost Jutarnjeg programa Radio televizije Srbije Zoran Karić iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica.

Njihov značaj je, pre svega, ekološki i ekonomski, a beloglavi sup za Srbe je važan i na nacionalnom, istorijskom i kulturološkom nivou, kako smo oduvek imali pozitivan odnos prema ovoj vrsti ptica, napominje Karić.

Zbog promena u ekosistemu koje je prouzrokovao čovek nestalo je hrane, a posle Drugog svetskog rata sprovođene su akcije trovanja, što je glavni razlog nestanka lešinara sa naših prostora.

„Kada je Fondacija za zaštitu ptica grabljivica osnovana 1994. godine bilo je samo deset parova beloglavih supova. I njih je čekala sudbina bradana, crnog lešinara i bele kanje koje su već bile istrebljene. Danas, prema poslednjem brojanju, imamo 262 para beloglavih supova, što je neverovatan uspeh, i to je najbrojnija populacija na Balkanu“, navodi gost Jutarnjeg programa.

Beloglavi supovi su značajni za ekosistem zato što brzo pronalaze uginulu životinju. Rade u timu, preleću velika prostranstva i uočavaju lešine i brzo ih čiste. Time sprečavaju bilo kakvu zarazu i bilo kakve probleme koji mogu zbog toga nastati.

Najveća opasnost po opstanak lešinara predstavlja nedostatak hrane i trovanje, koje se kod nas drži veoma uspešno pod kontrolom, ali i elektrokucija, odnosno kada udaraju u dalekovode ili se spale na dalekovodima.

Sudbina Dobrile, koja je dva puta vraćana iz Turske, medijski je bila vrlo praćena, a sada se javnost najviše interesuje za sudbinu Igora, koji se 2017. godine izlegao na Uvcu. Nakon povrede bio je prebačen u prihvatilište u Zoološki vrt Palić. Dve godine je bio na oporavku i sada će biti vraćen u prirodno stanište na Uvac.

Igor će takođe biti opremljen satelitskim odašiljačem, kao i čuvena Dobrila, Zlatar i Marija.

„Satelitskim praćenjem dobijamo čitav niz podataka: kuda se kreću, gde spavaju, gde se hrane i gnezde; kojom brzinom i na kojoj visini se kreću; kakav je azimut i temperatura vazduha.

Foto-ilustracija: Unsplash (Igor Rodrigues)

Zahvaljujući ovim podacima možemo da radimo na njihovoj zaštiti. Važno je imati više obeleženih supova jer se oni kreću u jatu i ukoliko imamo uzorak od dva, tri satelitski obeležena supa, ako se slučajno dogodi da naiđu na otrov, imamo mogućnost da reagujemo na vreme i što pre uklonimo otrov i procesuiramo počinioca, zato što je to krivično delo“, naglašava Zoran Karić.

Međunarodna konferencija koja će biti održana na Uvcu veoma je značajna jer je prostor Balkana za beloglave supove ustvari mali, jer oni za 15 minuta mogu da prelete iz zemlje u zemlju. Zato je važno održavati kontakte i saradnju, jer ukoliko ih mi štitimo, a oni ne, onda je sve uzaludno, naglašava gost Jutarnjeg programa.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti