Krzno nasleđa čuva populaciju divljih mačaka u Africi

Foto-ilustracija: Unsplash (Himesh Kumar Behera)

Zambijski narod Lozi na svojim ceremonijama i posebnim događajima vekovima nosi kožu divljih mačaka. Projekat prelaska na veštačko krzno koje će izgledati kao pravo krzno leoparda pokrenuo je viši vođa naroda Lozi Iniamo Jeta.

Muškarci iz ove grupe naroda za vreme obeležavanja svečanosti nose suknje od kože i repova leoparda i servala, kao i crvenu beretku od lavlje grive. Koža od koje prave odeću se ne leči i ne tretira profesionalno, te se već nakon tri godine istroši i tada je ponovo menjaju. Čitav ovaj proces, koji je deo njihove tradicije, nije povoljan za opstanak divljih mačaka iz tog reona, a znatno povećava i ilegalno ubijanje ovih životinja.

Mnogi smatraju da upravo potražnja za odorom za svečane prilike naroda Lozi predstavlja najveću pretnju za divlje mačke u Africi, pored gubitka staništa i ilegalnog i trofejnog lova.

Poslednjih nekoliko godina beleži se pad veći od 70 odsto populacije divljih mačaka, a leopardi su naročito ugroženi. Nestali su sa dve trećine teritorije koju su nekad zauzimali.

Ranije se ovaj narod ukrašavao kožom divljih mačaka smatrajući da će im to pomoći u borbama protiv neprijatelja, u cilju zastrašivanja protivnika. Takođe, verovali su da im odeća može preneti životinjsku snagu. Ipak, danas se koristi isključivo zarad simboličnog obeležavanja, poput proslave za odbranu od poplava.

Iniamo Jeta, viši vođa Lozija, u želji da sačuva divlje mačke od istrebljenja, kontaktirao je Panteru, međunarodnu organizaciju posvećenu spasavanju divljih mačaka. Projekat je podržala i fondacija Parkovi mira, kao i proizvođač nakita Kartjer.

Napravljen je projekat „Krzno nasleđa“, kao adekvatna zamena za pravo krzno koje bi inače oblačili u ovim prilikama. Tkano je na poseban način kako bi se stvorio utisak autentičnosti, kako po pitanju izgleda, tako i osećaja pri nošenju. Materijal se proizvodi u Kini, ali je prilagođen afričkoj odeći. Svaki komad je jedinstven, odnosno razlikuje se po nečemu, te ne odaju utisak fabrički izrađene odeće.

Inače, Pantera je već sprovela projekat pod nazivom „Krzna za život“ u Južnoj Africi. Članovi baptističke crkve nosili su ogrtače od leopardove kože, tako da je krzno u ovom slučaj bilo korišćeno kao odora sveštenstva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lina Loos)

Crkva Šembe, čiji članovi nose ogrtače napravljene od kože leoparda na posebnim događajima, ima najveću potražnju za kožom ove divlje vrste. Među članovima ima najmanje 15.000 leopardskih koža. Na godišnjem nivou, zarad njihovih potreba, ubije se oko 800 leoparda, što bi značilo da ih je ostalo veoma malo u Južnoj Africi.

Dodatan problem predstavlja to što se ovaj „trend“ proširio i na stanovništvo.

Ipak, prve promene su već zabeležene i sve se više prihvataju ogrtači od veštačkog krzna. Značajan uticaj svakako ima i cena – za ogrtač od lažnog krzna iznosi 23 dolara, dok je za pravi potrebno izdvojiti 527, ali i otvorenost mlađih generacija.

Jelena Cvetić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti