Kako tropske šume mogu da postanu opasnost za planetu?

Studije pokazuju da tropske šume upijaju sve manje ugljen-dioksida iz vazduha, a najveća opasnost bi bila da Amazonija postane svetski izvor ugljenika umesto najveći apsorber.

Foto: Wikipedia/Phil P Harris

Šume gube sposobnost upijanja ugljenika jer drveće presušuje od visokih temperatura i suše, ali gubitak šumskog područja od seče, spaljivanja i drugih oblika eksploatacije šume, takođe je vodeći faktor u smanjenoj apsorpciji ugljenika.

Pretnje za mogućnošću ovakvog scenarija ne idu daleko u budućnost, već se naučnici pribojavaju da se to može očekivati već naredne decenije. Ukoliko do toga dođe, klimatska kriza može biti znatno drastičnija.

U tom slučaju, čitav svet bi morao maksimalno da smanji emisije ugljen-dioksida koje stvara.

Tropske šume sada u sebe upijaju trećinu manje ugljen-dioksida u odnosu na period od 1990. do 2000.

Naučnike brine pretpostavka da će se amazonska šuma već polovinom naredne decenije pretvoriti u izvor ugljenika, što zasnivaju na zapažanjima tokom statističkog posmatranja emisija, temperatura i padavina, koje prognoziraju promene u načinu na koji će šume skladištiti CO2 do 2040. godine.

Foto: Wikipedia/Jorge Kike Medina

Postoji opravdana bojazan da će se ovaj trend nastaviti, odnosno da bi do 2060. tropske šume mogle da postanu jedan od glavnih izvora ugljenika.

Svakako, stručnjaci podsećaju da nas one „štite“ od zagađenja, ali da ni to nije večno. Ističu i da se u što skorijoj budućnosti moraju smanjiti emisije iz fosilnih goriva, odnosno njihova upotreba.

U novembru ove godine biće održan Samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Glazgovu, gde će države predstaviti planove za postizanje neto nulte emisije ugljen-dioksida do polovine ovog veka. S obzirom na to da brojne kompanije, kao i čitave države, imaju u planu da ugljeničnu neutralnost postignu kompenzacijom, odnosno sadnjom šuma, nasuprot stvaranju emisija gasova, postoji mogućnost da ovaj plan neće biti održiv kad je reč o tropskim šumama.

Iako su amazonske šume izložene višim temperaturama, bržim porastima temperature i češćim i jačim sušama, i drveće u Africi pokazaju slično ponašanje, što predstavlja dodatan problem.

Jelena Cvetić

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti