Kako teče odvikavanje od uglja u susednim zemljama – I deo

Photo-illustration: Unsplash (Gonz DDL)

Potpuno napuštanje uglja i prelazak na obnovljive izvore energije je težak zadatak čak i za razvijene zemlje Evropske unije, a čini se da je za zemlje Balkana ovo gotovo neizvodljivo jer elektrane na ugalj još uvek predstavljaju najveći izvor energije.

Ipak, kako bi izbegle sankcije i donekle se uskladile sa direktivama Energetske zajednice, zemlje Balkana preduzele su izvesne korake kako bi smanjile upotrebu uglja, a samim tim i zagađenje životne sredine.  Postavlja se pitanje da li će Srbija i susedne zemlje, zahvaljujući preduzetim merama, uspeti da uđu u korak sa EU ka postizanju klimatske neutralnosti.

Hrvatska

Kao najmlađa članica Evropske unije, Hrvatska je pod velikim pritiskom da smanji sagorevanje uglja i poveća udeo obnovljivih izvora energije.

U Strateškom planu Ministarstva životne sredine i energetike Republike Hrvatske za period od 2020. do 2022. godine navodi se da je putem Fonda za modernizaciju predviđeno finansiranja mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanje na klimatske promene.

Ovaj Fond  uspostavljen je na nivou Evropske unije i služi za poboljšanje energetske efikasnosti i modernizaciju energetskih sistema država članica koje su korisnici ovog fonda, navodi se u Strateškom planu.

Ipak, iz nevladine organizacije Zelena akcija upotoravaju da Hrvatska još uvek nije preduzela konkretne korake da smanji zagađenje iz termoelektrana, jer se grade nova postrojenja TE Plomin čiji će životni vek daleko premašiti propisane rokove za ukidanje uglja.

U otvorenom pismu koje ova organizacija uputila Vladi, navodi se da problem emisije štetnih gasova neće biti rešen čak i ukoliko se u postrojenjima koristi najsavremenija tehnologija, jer “čista tehnologija uglja” ne postoji.

Oni dodaju i da nije poznato kada će nova postrojenja TE Plomin biti zatvorena niti na koji način će ova termoelektrana odlagati otpad. Iz Zelene akcije upozoravaju da će uz nova postrojenja biti potpuno nemoguće uskladiti se sa ciljevima Evropske unije kako bi se postigla klimatska neutralnost 2050. godine.

Bosna i Hercegovina

Termoelektrane u Bosni i Hercegovini još uvek intenzivno rade, a u toku su i završni radovi na Bloku 7 termoelektrane Tuzla, prenosi BHRT. Kako navode iz elektroprivrede BiH, Blok 7 usklađen sa najstrožijim kriterijumima Evropske unije da bi se uvećala proizvodnja energije i smanjilo zagađenje.

Takođe, nedavno je realizovan i projekat za odsumporavanje u termoelektrani Ugljevik, čime je ova termoelektrana postala najčistija kada je u pitanju emisija štetnih gasova, prenosi BHRT.

Ipak, i pored investicija u postrojenja za odsumporavanje, Evropska komisija je procenila da Bosna i Hercegovina još uvek u velikoj meri zagađuje vazduh, pa je protiv ove države pokrenut postupak zbog nepoštovanja ograničenja emisije štetnih gasova propisanih NERP-om (Nacionalni plan za smanjenje emisija).

Evidentno je da je snabdevanje  strujom iz obnovljivih izvora energije prioritet i za Bosnu i Hercegovinu, premda je korišćenje raspoloživog potencijala sunca, vetra, vode i biogoriva još uvek ograničeno.

Za sada je najavljena izgradnja prve vetroelektrane u Kantonu Sarajevo koja bi  trebalo da počne u avgustu ove godine, a vrednost investicije je oko 30 miliona eura. Takođe, u planu je izgradnja solarnih elektrana u Trebinju i Bileći, prenosi BHRT.

Crna gora

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi RTCG, Termoelektrana Pljevlja nalazi se na početku ekološke rekonstrukcije prvog bloka za koju će biti izdvojeno 54,4 milona eura. Zahvaljujući ovoj rekonstrukciji, radni vek termoelektrane trebalo bi da bude produžen do 2050. godine, pa se ni odricanje od uglja pre tog roka ne očekuje.

“Realizacijom ovih projekata Termoelektrana će proizvoditi električnu energiju po najvišim evropskim standardima bez rizika po životnu sredinu. Ekološkom rekonstrukcijom, sve emisije i produkti sagorevanja uglja i hemijskih procesa koji se odvijaju prilikom proizvodnje električne energije, biće svedeni na granice ispod dozvoljenih, a sve u skladu sa zakonskom regulativom naše države i evropskim direktivama o emisijama iz termo izvora na ugalj”, navode iz Elektroprivrede Crne Gore za RTCG.

Ipak, ovom rekonstrukcijom neće se rešiti brojni problemi u Pljevljima, navodi se u saopštenju Demokrata Crne Gore. Oni dodaju da nisu dobili odgovor na pitanje o isplativosti ovog projekta, kao ni koje količine ugljen-dioksida će termoelektrana emitovati nakon rekonstrukcije.

Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, Crna Gora ima najviše izgleda da se prva u regionu u potpunosti odrekne uglja, jer je 2019. godine Vlada Crne Gore saopštila da su, usled privremene obustave TE Pljevlja, čak 10 dana sve potrebe za strujom bile zadovoljene zahvaljujući obnovljivim izvorima.

Pročitajte kakva je situacija sa napištanjem eksploatacije uglja u Sloveniji, Severnoj Makedoniji i Albaniji ovde.

Milena Maglovski 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti