Kako se zakasnelo (ne)usvajanje Nacionalnog plana za smanjenje emisija odražava na kvalitet vazduha?

U svetlu skorašnjeg donošenja Nacionalnog plana za smanjenje emisija (NERP) i prethodnog „ukora“ Energetske zajednice zbog nepotpune implementacije Direktive o velikim ložištima u Srbiji, ali i sveprisutne višemesečne zabrinutosti ljudi usled lošeg kvaliteta vazduha, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) juče je organizovao konferenciju za novinare s pitanjem „Kako zakasnelo (ne)usvajanje NERP-a utiče na zagađenje vazduha?“. Ispred RERI-ja, odgovor na temu pokušali su da daju programski direktor Mirko Popović i predsednik Upravnog odbora Jovan Rajić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije je 30. januara 2020. godine usvojila NERP, koji treba da doprinese smanjenju aerozagađenja, dve godine nakon krajnjeg roka za njegovu primenu, Popović je istakao na samom početku, navodeći to kao prvi razlog za održavanje konferencije.

„Drugi razlog koji današnji razgovor čini zanimljivim je to što je Sekretarijat Energetske zajednice polovinom januara pokrenuo postupak protiv Republike Srbije zbog toga što se nije blagovremeno usaglasila sa Direktivom o velikim ložištima čiji je NERP deo“, napomenuo je on.

Popović je dodao da je treći razlog skupa to što su nekoliko meseci unazad vidljive posledice velikog zagađenja vazduha i podsetio na kontroverze o tome da li velika termoenergetska postrojenja doprinose tom problemu koje su prisutne u javnosti. „Direktiva o velikim ložištima je u Evropskoj uniji doneta kako bi doprinela značajnom smanjenju zagađenja iz postrojenja instalisane snage veće od 50 MW“, nastavio je on.

„RERI insistira na odgovornosti vlasti. Smatramo da tu ne sme da bude dileme, niti kompromisa. Ne možemo se pogađati hoćemo li primenjivati zakone ili nećemo. Verujemo da vladavina prava počiva na poštovanju propisa i da za njihovo nepoštovanje mora da postoji odgovornost. Mi tu odgovornost u ovom trenutku ne vidimo“, objasnio je programski direktor neprofitne nevladine organizacije i zapitao se ko je od nosilaca javnih funkcija odgovoran za (ne)sprovođenje Direktive.

„Kvalitet vazduha koji danas udišemo je direktni rezultat neprimenjivanja NERP-a u 2018. i najverovatnije 2019. godini, odnosno izostanka odgovornosti za njegovo kršenje. Koliko je vazduh nižeg kvaliteta ne mogu da kvantifikujem zato što nisam stručan za to, niti baratam tim podacima, ali ono što je sigurno jeste da bi zagađenje svakako bilo manje da su emisije bile manje“, izričit je predsednik Upravnog odbora Instituta.

„NERP predstavlja našu međunarodnu obavezu. Ustavom Republike Srbije je nedvosmisleno propisano da međunarodni, ratifikovani sporazumi i samim tim odredbe koje iz njih proizilaze imaju pravnu suprematiju u odnosu na sve domaće propise – kako na zakone, tako i na niže pravne akte“, kazao je Rajić, po struci advokat.

Ni Popović ni Rajić se ne slažu sa medijskim izveštavanjem o usvajanju propisa kojeg, prema njihovim navodima, mnogi novinari opisuju „unapređenim“.

Razlog tome leži u manjkavosti u formi, sadržini i proceduri uvođenja plana u javno-politički sistem koje je uočio stručni tim RERI-ja. Takođe, veruju da njegovo donošenje ne može da se smatra „hitnom“ merom za smanjenje zagađenja vazduha – pre svega, zbog toga što je trebalo da se implementuje davnih dana.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti