Kako se ljudi širom sveta bore sa potencijalnom nestašicom hrane?

Kako Nova ekonomija prenosi prema pisanju britanskog lista Gardijan, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija upozorila je da bi protekcionističke mere tokom krize zbog pandemije koronavirusa mogle da izazovu nestašicu hrane.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clay LeConey)

Glavni ekonomista Organizacije Maksimo Torero rekao je da su žetve bile dobre i da su izgledi za osnovne žitarice obećavajući. Međutim, nedostatak radnika i mere protekcionizma, kao što su takse i zabrane izvoza, znače da se narednih nedelja mogu pojaviti problemi.

„Najgore što može da se desi je da vlade ograniče protok hrane. Sve mere protiv slobodne trgovine biće kontraproduktivne. Nije vreme za ograničenja ili postavljanje trgovinskih barijera. Sada je vreme da se sačuva protok hrane u svetu“, rekao je Torero.

Ograničenja na koja je Torero upozorio u mnogim zemljama već su postale realna opcija za zaštitu domaće poljoprivrede.

Ruski ministar ekonomije ranije je podržao predlog ministarstva poljoprivrede da se zbog pandemije od aprila do juna ograniči izvoz žitarica na sedam miliona tona, javio je Rojters.

Iako predlog verovatno neće imati snažan početni uticaj, jer je sedam miliona tona količina koju je Rusija očekivala da izveze tokom poslednjeg kvartala sezone 2019/20, trgovci kažu da on podstičke očekivanja oštrijih mera.

U susednoj Ukrajini, koja je veliki izvoznik žitarica i biljnih ulja, vlada je počela da nadgleda dnevni izvoz žitarica, piše Dojče Vele. Vlada je saopštila da pekari i mlinari zahtevaju smanjenje izvoza i mere za sprečavanje skoka cene hleba ako se kriza zbog pandemije pogorša.

Kazahstan je već zabranio izvoz pšeničnog brašna, heljde, šećera, suncokretovog ulja i nekog povrća, kao što su šargarepa i krompir. Zabrana će biti ukinuta najranije 15. aprila, kako bi se napravile dovoljne zalihe. Kazahstan je jedan od najvećih svetskih izvoznika pšeničnog brašna i za neke zemlje, kao što su Uzbekistan i Avganistan, ključni je snabdevač ovom sirovinom.

Vijetnam, koji je treći najveći izvoznik pirinča na svetu, krajem marta je počeo sa skladištenjem pirinča i suspendovao nove izvozne ugovore do kraja meseca, piše „South China Morning Post“.

Ministarstvo finansija saopštilo je da su u planu zalihe od 190.000 metričkih tona (190 milliona kilograma) pirinča, koje bi trebalo napraviti do 15. juna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ibadah Mimpi)

U Pakistanu je Vrhovnom sudu podneta peticija za zabranu izvoza voća i povrća, piše list „Pakistan Today“.

Kao razlozi za ovaj korak navode se prodaja ovih namirnica po prekomernim cenama i da je „jedini lek za koronavirus imuni sistem, koji se može osnažiti konzumacijom voća i povrća“.

Turska Asocijacija izvoznika zapadnog Sredozemlja objavilo je da će, u skladu sa odlukom vlasti, zbog pada proizvodnje limuna usled epidemije koronavirusa obustaviti izvoz tog voća od kraja marta do avgusta.

Srbija kao meru zaštite domaćih proizvođača razmatra takse, odnosno prelevmane, na uvoz voća i povrća, prenosi eKapija.

Agroekonomista Milan Prostran smatra da je to dobra mera, ukoliko će štititi domaću proizvodnju i srpskog seljaka. Prostran ocenjuje da su sada najugroženiji mali i srednji poljoprivredni proizvođači.

„Domaće voće još nije stiglo, pa bi prelevmani imali smisla za uvoz jabuka, jer ima naših, a tek polovinom maja stižu naše prve trešnje“, smatra Prostran.

On ne zna da li bi prelevmani obuhvatali i uvoz južnog voća ili ono što se uzgaja u zemlji.

„Već sad imamo problem sa sezonskim povrćem, pa su pojedini povrtari koji imaju plastenike sa salatom pustili ovce da to pojedu ili zaoravaju već jer nemaju kome da prodaju“, rekao je Prostran.

Vlada Srbija je za sada uvela zabranu izvoza nekih prehrambenih proizvoda i sirovina, kao što su suncokretovo ulje, suncokret u ljusci i poluprerađeno ulje.

Izvor: Nova ekonomija

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti