Kako recikliranjem napraviti kuću?

Foto-ilustracija: Unsplash (Wim Arys)

Student inženjerstva u Indiji predložio je novi materijal za građenje domova – ciglu od recikliranih materijala.

Nakon posete radnicima koji su pekli ciglu, bio je zaprepašćen nehumanim uslovima za rad koje je tu zatekao. Između ostalog, svedočio je scenama gde ljudi nose cigle u rukama, bez ikakvih drugih pomoćnih sredstava.

Pored toga, peći od opeke u Indiji ima oko 140.000, što znači – veliki uticaj na prirodnu okolinu. Pored toga što prave prašinu i ispuštaju velike količine sumpor-dioksida, što izaziva respiratorne probleme i pravi štetu u prirodnoj sredini, oslobađaju velike količine štetnih materija. Prema procenama, pravljenje cigli u Indiji sagori 15 do 20 tona uglja godišnje, odnosno proizvede oko 40 miliona tona ugljen-dioksida.

Abišek Banerdži, mladi budući inženjer, otpočeo je rad sa svojim timom u cilju pravljenja cigle od reciklirane plastike. Ovo je bio sasvim logičan izbor, pogotovo kad se uzme u obzir ogromna količina plastike sa kojom se Indija suočava. Štetne emisije po osobi u Indiji su 10 puta veće od onih u Americi. Zato, država mora da se pozabavi ovim problemom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dave Webb)

Abišek i njegov tim su na deponijama u Zapadnom Bengalu prikupili otpad, a zatim ga očistili i pripremili i ručno isekli u blokove cigli. Svaka od ovih pojedinačnih cigli košta oko 8 centi, dok je jedna obična cigla skuplja i iznosi 14 centi.  Nije čak ni potrebno koristiti malter za njih jer, po principu Lego kocki, imaju na dnu žlebove pomoću kojih se povezuju jedna na drugu.

Jedan od osnovnih ciljeva svakako im je bio da se plastični otpad, koji se na dnevnom nivou u Indiji dostiže 25.000 tona, iskristi na efikasan i održiv način.

Takođe, smatra da je dodatni plus što je ovaj građevinski materijal i finansijski povoljniji.

Trenutno se rade testiranja na otpornost na vatru kao i dugotrajnost ovih cigli od recikliranih materijala, pa će kasnije biti reči i o komercijalnoj upotrebi.

Jelena Cvetić