Građanima što slikovitije objasniti upravljanje otpadom i efekte klimatskih promena

Foto: Udruženje novinara Eko vest

Udruženje novinara „Eko vest“ održalo je u Medija centru Vojvodine u Novom Sadu panel-diskusiju „Utiče li upravljanje otpadom na klimatske promene?“ a koju je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja.

Predsednica Udruženja novinara „Eko vest“ i moderatorka Maja Pavlica rekla je da je cilj panel-diskusije da pokuša da odgovori na nekoliko važnih pitanja koja se tiču upravljanja otpadom u kontekstu klimatskih promena o tome kako se odgovorno upravlja otpadom, o sistemu upravljanja čvrstim otpadom, o primeni principa cirkularne ekonomije na lokalnom nivou uvođenjem sistema primarne separacije i smanjenja biodegradabilnog otpada, kao i koliko su i na koji način ove teme zastupljene u medijima.

Klimatske promene već utiču na poljoprivredu, šumarstvo, vodne resurse, ljudsko zdravlje, biodiverzitet. Najveće gubitke podnela je poljoprivreda, zbog suša kojih je bilo godinama unazad, a posledice nisu manje ni po šumarstvo zbog sve učestalijih požara, kazao je dr Vladimir Đurđević, profesor sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, i dodao da svako od nas treba da ima svest da se klimatske promene dešavaju i da će njihov uticaj biti još veći u budućnosti, tako da moramo živeti sa njima i dati doprinos kako bi se posledice smanjile.

Dr Goran Vujić, profesor sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, ukazao je na to da upravljanje otpadom predstavlja jednu od ljudskih aktivnosti koja doprinosi emisiji gasova staklene bašte. Taj uticaj u svetu kreće se od 3-5 odsto, što je slučaj i u našoj zemlji.

Foto: Miloš Ćirković

– Emisije GHG gasova iz otpada uglavnom se odnose na emsije metana koji nastaje na deponijama. Potrebno je navesti da je destruktivni potencijal metana na ozonski omotač čak 23 puta veći od standardnog uticaja koji vrši CO2. Evaluacijom upravljanja otpadom u Srbiji proračun je da se trenutno emituje 1.600 kt CO2eq. Procene koje su rađene za period do 2050. godine govore da, ukoliko se ne pređe na savremeni način upravljanja otpadom, sa teritorije Srbije će se emitovati čak 29.740 kt više CO2eq emisije nego savremenim načinom upravljanja otpadom. Shodno Pariskom sporazumu, Republika Srbija će morati da pronađe dodatna sredstva kako bi ovu emisiju smanjila, rekao je profesor dr. Vujić.

A kako se upravlja otpadom na lokalu i sa kojim problemima se susreću, na panel-diskusiji konkretne primere za opštinu Vršac predstavio je Dragan Ninković, pomoćnik direktora za komunalne poslove JKP „Drugi oktobar” i direktor kompanije „Angrokom” iz Vršca.

– U Vršcu smo se opredelili da otpad na svakom reciklažnom ostrvu prikupljamo u dve frakcije, mokru i suvu. Za suvu frakciju postavili smo žute kontejnere, u koje se odvaja plastična, aluminijumska i staklena ambalaža. Staklo i aluminijum su jedini reciklažni materijali koji se mogu milion puta reciklirati i sa aspekta cirkularne ekonomije, oni su vrlo važni, rekao je Ninković, posebno naglasivši značaj primarne selekcije otpada u svakodnevnom životu.

Aleksandra Božović, urednica u Ekološkoj redakciji Radio-televizije Srbije, Dragana Ratković, urednica radio-emisije “Pod staklenim zvonom” Prvog programa Radio Novog Sada i Milisav Pajević, novinar Energetskog portala i Magazina EKOlist govorili su o svojim iskustvima u svakodnevnom izveštavanju o problemima otpada i sve prisutnijih posledica klimatskih promena. Oni su se složili da se sve više piše o ovim temama, ali i da je neophodno da se građanima što je moguće slikovitije i jasnije objasne efekti i posledice uticaja neadekvatnog upravljanja otpadom na klimatske promene.

Milisav Pajević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti