Glastonberi festival: Zabrana plastičnih flaša od 2019.

Foto: Wikipedia/Edward Simpson

Od 1981, na svakih pet godina, organizatori Glastonberi festivala (Ujedinjeno Kraljevstvo) daju oduška sebi, zemljištu na kojem se održava događaj, lokalnom stanovništvu i posetiocima željnim muzike i zabave. Tokom jalovih godina oni prave jednogodišnju pauzu od ludiranja ispred festivalskih bina i na njima. Ova godina je upravo jedna od takvih. Dogodine, Glastonberi se vraća zeleniji nego ikada, a 2020. slavi svoj pedeseti rođendan.

Članica organizacionog tima Emili Ivis najavila je planove da 2019. godine na mestu održavanja koncerata bude zabranjeno korišćenje plastičnih boca u cilju zaštite životne sredine. Projekat zahteva vreme i angažovanje velikog broja ljudi i zbog toga je ćerka osnivača festivala Majkla Ivisa izrazila istovremeno i želju i sumnju da isti bude sproveden u delo.

U 2014. festival je predstavio posebne ekološke flašice napravljene od nerđajućeg čelika, koje su namernici mogli da kupe za 10 funti, i kioske za vodu za ponovno punjenje bilo kojeg oblika posude.

Foto: Wikipedia

Dve godine kasnije, za potrebe Glastonberija dizajnirane su posebne ne-aerodinamične čaše kako bi se smanjio rizik od povreda uzrokovanih njihovim bacanjem ili ispuštanjem. Kako upotreba ovih izuma nije bila obavezna, organizatori su procenili da se za vreme trajanja događaja, od strane 200 hiljada učesnika, iskoristi oko milion plastičnih boca. Iste godine od strane festivala pokrenuta je i inicijativa pod sloganom „Voli farmu, ne ostavljaj tragove“ (Love the farm, leave no trace!). Ona je pozvala sve glastonberijske hodočasnike da dele prevoz kada dolaze na festival, ograniče bacanje otpada, a plastične flaše za vodu upotrebljavaju više puta, recikliraju i ne uriniraju na zemlju. Ironično, upravo je čišćenje 2016. bilo jedno od najmukotrpnijih u istoriji i trajalo je duže od dve nedelje.

Zabrinutost zbog zagađenja prirode plastikom ne jenjava. Dok obale Arktika zapljuskuju talasi i nanosi smeća, kompanije plastičnih slamčica rešavanju ovog problema pokušavaju da doprinesu pronalaženjem manje štetne alternative svojih proizvoda. Životna sredina nije jedina koja je ugrožena. Tu su i životinje, ali i ljudi. Pozitivan odjek u spasavanju planete od otpada imaju ideje eko-preduzeća i zabrana koju je uvela jedna avio-kompanija.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti