Dronovi u letu oko vetrenjača

Foto-ilustracija: Pixabay

Vetroelektrane su, kako im to samo ime kaže, vrsta elektrana koja struju proizvodi izrabljujući obnovljiv izvor energije, vetar. Sastoje od noseće konstrukcije u obliku stuba, vetroturbine, generatora električne energije, dela koji reguliše brzinu obrtanja generatora i izlazni napon vetrogeneratora i priključka na neki sistem za akumulisanje energije ili električnu mrežu. Najrašireniji tip vetroelektrana danas su one sa horizontalnom osovinom koje se postavljaju na većim visinama gde su i brzine vetra veće. Prikupljanje podataka sa njih, kako bi se proverila potencijalna oštećenja i habanje, može da bude nezgodno. Penjanje do propelera vetrenjača opasno je i traje. Mnogi kontrolori vetroelektrana zbog toga se oslanjaju samo na fotografije koje tamo brzinski naprave mobilnim telefonom, što baš i ne zvuči kao najpouzdanija metoda inspekcije. Pregled čitavog vetroparka na taj način može da traje mesecima. Ovom problemu na put stalo se na put – dronovima. Isti posao oni, prema naučnim proračunima, obave za tri puta manje vremena. Imaju kapacitet da izvrše 17 pregleda dnevno. Jedan traje tek 15 minuta.

Pored tehničkih prednosti, upotreba drona u vetroindustriji je pristupačnija. Troškovi kontrole jedne turbine iznose između 300 i 500 dolara, odnosno 20 do 25 odsto troškova ručne inspekcije od strane čoveka.

Intel pokušava da odredi koje su mane korišćenja ovih naprava u svrhu kontrole vetrenjača. Anil Nanduri, generalni menadžer Intel-ovog sektora za dronove, naglasio je da njegova firma fokus stavlja na to kako tehnologiju kojom raspolažu, od servera preko povezivanja do algoritama koji bi obezbedili brže učitavanje podataka, da prilagode za kontrolore vetroelektrana.

Kompanije koje ih upotrebljavaju sa tim ciljem, poput Aerial Media Scotland, Surefire Imaging i Texo Drone, suočavaju se sa sledećim teškoćama: zamor pilota i prenos i obrada podataka.

SkySpecs je svoje letelice već unapredio. Njima niko ne upravlja, niko ne kontoliše kameru, niko ne govori šta i kada treba da se snima. Dron je sposoban da sve te odluke donosi samostalno. Ipak, ljudska bića u ovom procesu i dalje nisu izlišna. Oni imaju službenika za sigurnost na terenu koji dronovima menja baterije i vozi ih s jedne turbine na drugu.

Ipak, i Intel i SkySpecs i dalje imaju mesta za pomake. Fil Kristen iz Bentley Systems predviđa da će jednog dana vetroparkovi imati „parking“ za bespilotne letelice koje će u precizno određenim intervalima leteti oko elisa vetrenjača i prikupljati informacije. One će se dalje bez bilo kakve ljudske intervencije preneti u bazu.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti