Danska najbolja u zaštiti životne sredine, Srbija 45. od ukupno 180 zemalja

Foto-ilustracija: Unsplash (Kamile Leo)

Danska je prvoplasirana zemlja u konkurenciji 180 zemalja u oblasti zaštite životne sredine prema Indeksu zaštite životne sredine (eng. Environmental Performance Index EPI). Za njom sledi Luksemburg, Švajcarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Austrija, Finska, Švedska, Norveška i Nemačka. Ovih 10 zemalja pokazale su se najuspešnijim u očuvanju okruženja tokom prošle godine.

Autori studije su stručnjaci sa prestižnih američkih univerziteta Jejla i Kolumbije. Njihova zemlja je zauzela 24. mesto.

Prema navodima tima istraživača, Danska je titulu predvodnice u polju odgovornog odnosa prema planeti obezbedila smanjivši emisije ugljen-dioksida za više od polovine u odnosu na 1996. godinu kada je ispustila najveću količinu tog štetnog gasa. Plasmanu je doprineo i udeo vetroelektrana u proizvodnji električne energije od čak 47 odsto tokom 2019. godine.

Amerikanci su pohvalili Dance i zato što do 2030. godine nameravaju da utrostruče kapacitet vetroparkova na moru kroz izgradnju dva energetska ostrva, pojedinačne snage 2 GW. Vodeću ulogu u energetskoj tranziciji na globalnom nivou su zaslužili i zahvaljujući ambicioznim planovima zemlje da u toku istog perioda njene emisije ugljen-dioksida padnu za 70 odsto.

Dan Jergensen, danski ministar klime, energetike i komunalije je naglasio da se nada da će njegova zemlja svojim primerom navesti da je i druge slede na „zelenom“ putu. „Činjenica da je Danska prva, prema indeksu koji je čuven i uticajan koliko je EPI, je pokazatelj da je čak i mala zemlja sposobna za velike promene“, rekao je on.

Naša zemlja se pozicionirala kao 45. na ovoj listi. Loše smo ocenjeni u oblasti kvaliteta vazduha, pre svega zbog koncentracije PM 2,5 čestica i zastupljenosti grejanja na čvrsta goriva. Takođe smo nedovoljno aktivni u očuvanju biodiverziteta, a posebno staništa različitih vrsta. Imamo visoku proizvodnju gasova sa efektom staklene bašte po glavi stanovnika i, u odnosu na ekonomski razvoj, zanemarujemo suzbijanje klimatskih promena. Povrh svega, u nedovoljnoj meri vršimo tretman otpadnih voda.

Jelena Kozbašić

 

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti