Bon: Otvoreno zasedanje Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, kamen spoticanja – funkcionisanje sajta

Foto: Lina Yassin

U Svetskom kongresnom centru u Bonu, u Nemačkoj, danas, 30. aprila 2018. godine, otvorena je 48. sednica supsidijarnih tela Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, UNFCCC (United Nations Framework Convention on Climate Change). Jedno se bavi naučnim i tehnološkim savetovanjem, SBSTA (Subsidiary Body for Scientific and Technological Advice), a drugo implementacijom pomenutog ugovora, SBI (Subsidiary Body for Implementation).

Istovremeno je na istom mestu upriličeno i okupljanje ad hoc (lat. zbog ovog, zbog ove svrhe) grupe oformljene zarad pripremanja tla za Pariski sporazum o klimatskim promenama, APA (Ad Hoc Working Group on the Paris Agreement).

Njihova zajednička misija je pronalaženje načina da sve ugovore koje su potpisali u proteklih 26 godina sprovedu u delo, s posebnim fokusom na Pariski iz 2015. i zacrtanih 1,5 Celzijusovih stepeni porasta temperature, a rok koji su postavili sebi je 24. Konferencija strana koja će se održati od 3. do 14. decembra ove godine, u poljskom gradu Katovice. Politička zalaganja tek su jedan segment višeg cilja da i oni koji od nas naslede planetu mogu da žive dostojanstveno.

U konferencijskoj sali Njujork, u 10 časova, sastale su se delegacije 184 države-članice Ujedinjenih nacija, predstavnici Sekretarijata, različitih agencija i srodnih udruženja, međuvladinih tela i nevladinih organizacija, kao i novinari.

Foto: Lina Yassin

Zasedanje biste mogli da zamislite kao zasedanje bilo kojeg nacionalnog parlamenta. Svako od tela, SBSTA, SBI i APA, predstavlja svoju agendu za predstojeće dve nedelje, na koje prisutne strane mogu da ulože prigovore. Skup je i započeo upravo u duhu primedbi – Kina se požalila na (ne)funkcionisanje sajta UNFCCC. Usledile su žalbe Tuvalua, Gvineje, Kine, Venecuele, Kine… Domaćini događaja svima su ponudili rešenja ili diplomatske odgovore (ili diplomatsko izbegavanje davanja odgovora).

Zemlje su, na konferencijama UN o klimatskim promenama, podeljene u tabore u zavisnosti od svog istorijskog doprinosa ovoj pojavi, te baš kao što političari u skupštinama govore u ime svojih stranaka, one govore iz pregovaračkih pozicija različitih grupa:

  • od Evropske unije, koja „brani“ sebe kao zagađivača,
  • preko LMDC (Like Minded Group of Developing Countries), koja okuplja zemlje u razvoju, a čiji je ukupni udeo u svetskom stanovništvu veći od 50 odsto,
  • do AOSIS (Alliance of Small Island States), koja se zauzima za interese ostrvskih državica.

„Preletanje“ se u procesu pregovaranja u okviru UN ne dešavaju u skladu sa promenom vlasti, već teme razgovora.

Naredni dani biće uobličeni oko kreiranja pravilnika Pariskog sporazuma, koji treba da bude dovršen do kraja ove godine, inkluzivnog i transparentnog Talanoa dijaloga o klimatskim promenama između naroda i nacionalno prilagođenih dokumenata za ublažavanje, NDC (Nationally Determined Contributions). Zajedno sa klimatskim uhodama, izveštavamo sa lica mesta.

Jelena Kozbašić 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti