Švedska broj jedan u obnovljivim izvorima u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Dok Evropska unija (EU) beleži napredak u korišćenju obnovljivih izvora energije, s udelom koji je dostigao 23 odsto u 2022. godini, zemlje Balkanskog poluostrva suočavaju se s različitim izazovima u svojoj energetskoj tranziciji. Neke od balkanskih zemalja još uvek se u velikoj meri oslanjaju na ugalj, dok postoji postupni, ali značajan pomak prema obnovljivim izvorima energije.

EU je revidirala svoje ciljeve za obnovljivu energiju do 2030. godine, podižući ih sa prvobitnih 32 odsto na ambicioznih 42,5 odsto, s težnjom da se cilj dalje poveća na 45 odsto. U uniji je povećanje u odnosu na 2021. godinu iznosilo nešto više od jedan odsto.

Skandinavske zemlje, naročito Švedska se ističe kao lider u EU, sa gotovo dve trećine (66,0 odsto) svoje sveukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno iz hidroelektrana, vetra i biogoriva. Sledi Finska sa skoro 48 odsto, koja se takođe oslanja na hidroenergiju i vetar, potom Letonija sa 43,3 odsto, čiji je fokus na hidroelektranama, i Danska sa preko 40 odsto sa najvećim fokusom na vetroelektrane, prenosi Eurostat.

Pročitajte još:

Zemlje koje su imale najniže udele OIE jesu Irska, Malta, Belgija i Luksemburg, i sve četiri su imale između 13 i 14 odsto. Od 27 članica, 17 je prijavilo da je imalo procenat ispod proseka EU koji je, kako smo n aveli, iznosio 23 odsto za prethodnu godinu.

Što se tiče zemalja u našem regionu, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, i Severnoj Makedoniji, proizvodnja električne energije iz uglja još uvek čini značajan udeo, sa 52 odsto u Srbiji, 49 odsto u BiH i 37 odsto u Sjevernoj Makedoniji. Podaci ukazuju na tradicionalnu energetsku infrastrukturu i izazove u procesu dekarbonizacije.

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

S druge strane, hidroenergija igra važnu ulogu u zemljama. Srbija proizvodi oko 30 odsto svoje električne energije iz vodenih resursa, zbog čega je drugi najvažniji izvor energije, dok Bosna i Hercegovina beleži oko 37 odsto, Hrvatska oko 35 odsto, a Severna Makedonija oko 15 odsto. Hidroenergija jedan je od najvažnijih izvora obnovljive energije u zemljama regiona, govore podaci Electricity maps-a.

Takođe, Hrvatska kao zemlja i regiona i EU, ima nizak procenat proizvodnje iz uglja, ali se više oslanja na prirodni gas ( oko 13 odsto) i razvija vetroenergiju koja čini oko 13 odsto ukupne proizvodnje električne energije. 

Dok EU postavlja sve ambicioznije ciljeve za obnovljivu energiju, balkanske zemlje kreću na put energetske tranzicije

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti