Fosilna goriva imaju ekonomski i ekološki prihvatljive alternative – toplotne pumpe

Ni kod onih koji se ne greju na ugalj, naftu ili gas nema zime.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Instituta za istraživanje energetike, potražnja za fosilnim gorivima, a posebno gasom, je tokom 2018. godine na globalnom nivou skočila, izazivajući posledičan rast emisija ugljen-dioksida, bez obzira na značajan udeo obnovljivih izvora u energetskom miksu planete.

Neočekivano povišena potražnja za energentima se pripisuje, između ostalog, i vremenskim prilikama koje su stanovništvo iz različitih krajeva sveta primorale da se u većoj meri oslanja na grejanje i hlađenje prostorija. Ugalj, nafta i gas itekako imaju svoje ekološki prihvatljive alternative za zagrevanje prostora tokom zimskih dana – a istovremeno i njegovo rashlađivanje tokom letnjih.

Uprkos tome što se i za ljubav govori da čini da osobi bude toplije – a bogami i hladnije, u slučaju kada želimo da pomirimo postizanje optimalne temperature i smanjenje ispuštanja štetnih gasova – ona ipak nije efikasno rešenje. Toplotne pumpe, s druge strane, predstavljaju odličnu opciju za korisnike koji istovremeno žele i da uštede sopstvena finansijska sredstva i da poštede životnu sredinu negativnog uticaja. One funkcionišu po principu „obrnutog frižidera“ i „izvlače“ akumuliranu toplotu iz vazduha, podzemnih voda ili zemljišta i uvećavaju je.

Na taj način, velika količina energije relativno niske temperature postaje energija visoke temperature.

Podela i princip rada

Foto: Wikipedia/Ilmari Karonen (1 – kondenzator, 2 – ekspanzioni ventil, 3 – isparivač, 4 – kompresor)

U zavisnosti od toga koji od neograničenih „besplatnih“ energetskih izvora Zemlje crpe, toplotne pumpe se dele na:

  • vazduh-voda;
  • voda-voda;
  • zemlja-voda.

Sve one funkcionišu po istom principu prenosa toplote s jednog mesta na drugo.

Osnovni delovi toplotnih pumpi su isparivač, kompresor, kondenzator i ekspanzioni ventil.

Tečan gas dolazi u isparivač (3), gde u kontaktu sa spoljnim temperaturama isparava. Zatim, u vidu gasa dolazi do kompresora (4) koji ga sabija i time ga zagreva na temeraturu do 65 °C. Gas potom odlazi u kondenzator (1) gde ponovo postaje tečan i preko izmenjivača predaje toplotu vodi za grejanje, zatim u ekspanzioni ventil (2) i ciklus počinje ispočetka.

Jelena Kozbašić

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti