Bitkoin i Danska troše jednaku količinu struje

Foto-ilustracija: Pixabay

Bitkoin, kao prva decentralizovana digitalna valuta, već godinama zaokuplja pažnju javnosti, a posebno poslednjih nekoliko meseci kada je iznenadno počeo da dobija na vrednosti. Nastaje kroz proces rudarenja (mining) tokom kojeg vaš kompjuter rešava komplikovanu jednačinu. Nagrada je određeni deo njegove jedinice bitkoina. Možete da ga kupite i na nekoj od više stotina aktivnih berzi za konvencionalne valute, ili neposredno od drugih vlasnika.

Cilj njegovih osnivača je verovatno bio da ta valuta postane sredstvo razmene i merilo vrednosti u savremenoj realnoj i virtuelnoj privredi.

Prošle godine bitkoin je vredeo manje od 1000 američkih dolara, a danas gotovo 12000. U opticaju je trenutno 180 milijardi (u pravu ste, to je baš mnogo nula, devet, da budemo precizni) što ga čini šestom valutom na svetu. Bitkoin nadmašuju jedino rupija, japanski jen, kineski juan, evro i dolar. Fascinantno, zar ne?

Skokom cene ove kriptovalute, skočili su i računi za električnu energiju. Kompjuteri za rudarenje bitkoina godišnje potroše 30,14 teravatsati (TWh). Svaka pojedinačna transakcija pojede po oko 300 kilovata struje. Prema analizama Digiconomist-a, za operacije rudarenja bitkoina u datom momentu troši se kapacitet dovoljan za napajanje Danske, a on se konstantno povećava. Ukoliko se postojeći trend rasta nastavi jednakim intenzitetom, do 2019. godine Bitcoin-u će biti potrebno jednaka količina električne energije kao Sjedinjenim Američkim Državama.

U doglednoj budućnosti rudarenje bitkoina obezbeđivala bi fosilna goriva. Ipak, države bi mogle da naprave zaokret ka proizvodnji struje iz obnovljivih izvora i na taj način u potpunosti izmene strukturu njegovog napajanja. Buduća tehnologija mogla bi da učini bitkoin manje energetski iscrpnim. Jednako je moguće da zemlje svoje kapacitete za proizvodnju električne energije prošire novim postrojenjima prirodnog gasa, a bitkoin ostane jednako zahtevan u pogledu energije. Čak i uz snažnu posvećenost obnovljivoj energiji, za napajanje dalekovoda i dalje bi bila potrebna osnovna snaga proizvedena od fosilnih goriva. Jednostavno rečeno, veća potrošnja struje uvek znači veću eksploataciju neobnovljivih prirodnih resursa, bez obzira koliko bi vetroelektrana i solarnih panela bilo konstruisano. I za nekoliko godina, bitkoin i slične digitalne valute i dalje će crpeti značajne količine energije na globalnom nivou.

Ostaje zabrinutost koliko će dodatnog ugljen-dioksida biti ispušteno u atmosferu krivicom bitkoina. Pitanje je koliko će u budućnosti iznositi vrednost bitkoina, kako u dolarima, tako i u nivou zagađenja vazduha po kubnom metru.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti