Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Ljudi kroz duži vremenski period proučavaju i koriste žive organizme za stvaranje određenih proizvoda. Tradicionalna biotehnologija obuhvata, recimo, proizvodnju alkoholnih pića ili proizvoda od mleka pomoću bakterija i gljivica. Nikome ne smeta da uživa uz čašu vina grickajući sir, čak i kada mu se skrene pažnja da su u nastajanju toga što pije ili jede učestvovali mikroorganizmi. S druge strane, proizvodi dobijeni posredstvom genetički modifikovanih organizama izazivaju burne polemike.

Ukoliko redovno postavljate svoje fotografije na Instagram ili tvitujete kako ste se iznervirali u prevozu, onda vam fenomen hashtaga nije nepoznanica i slobodno možete da skočite na četvrti pasus ovog članka. Ukoliko, pak, to ne radite i ne znate značenje bar tri…

Uzgoj, promet i konzumiranje genetički modifikovanih organizama (GMO) zvanično je zabranjen u Srbiji, a po Zakonu proizvod biljnog porekla ne sme da sadrži više od 0,9 primesa ovih organizama i primesa poreklom od GMO. Takođe, semenski i reproduktivni materijal ne…

Srbija ima veliki potencijal za razvoj jagodastog voća, iako se proteklih godina beleže pozitivni rezultati u tom sektoru, ima dosta mogućnosti za povećanje prinosa, uvođenje novih sorti i unapređenje kvaliteta. Na tom putu dragocena su iskustva Holandije, jer se kroz…

Od pumpe za vodu s motorom na solarni pogon, preko instrumenta za merenje zračenja bolometra, do određenih teorijskih otkrića - sve to je utrlo put američkom inženjeru Čarlsu Fritsu da 1883. godine od selena kao poluprovodnika napravi ćelije na sunčevu energiju. Godinu dana kasnije, prvi solarni niz je postavljen na krovu jedne zgrade u Njujorku.

Genetički modifikovana hrana (u daljem tekstu: GM) spada u one životno važne teme oko kojih se na nivou cele planete i dalje lome koplja. Dok je jedni zagovaraju kao hranu budućnosti koja bi mogla da reši problem gladi u svetu,…

Oživljavajući uspomene pod stare dane, Šoov naporni klijent je kazao da je Kregsajd bio njegov život. A kako je to Viljem Armstrong živeo na posedu od 7 kvadratnih kilometara? Svakako neuobičajeno čak i za 21. vek, a kamoli za 19, što potvrđuje stav nekih konzervatora da je Kregsajd "kolevka modernog življenja". Evo zbog čega!