Home Blog

Holandija: ugovori o ograničenju kapaciteta ubrzavaju nova OIE priključenja na mrežu

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Na mnogim mestima u Holandiji postoji preopterećenost mreže, zbog čega je otežan pristup novim solarnim i vetroelektranama. Pitanje priključenja na mrežu, veoma je važno za energetsku tranziciju, zbog čega su uvedeni ugovori o ograničenju kapaciteta, odnosno o upravljanju zagušenjem.

Ovi ugovori zapravo znače da proizvođači i kupci električne energije pomažu u smanjenju opterećena na mreži, a da za to dobijaju razumnu naknadu od sistemskih operatera. Operateri sistema imaju mogućnost da solarnim i vetroparkovima nametnu privremene prekide, potpune ili delimične, kako bi se oslobodili kapaciteti za prenos u trenutku kada se najviše koristi energija.

Međutim, do sada ugovori nisu mogli lako da se primenjuju, zato što nije precizno određeno šta je razumna nadoknada. To dovodi to toga da operateri sistema moraju da prave posebne aranžmane o uslovima sa svakom novim proizvođačem, što oduzima vreme.

Zbog toga, Holandska uprava za potrošače i tržište (ACM), dala je zeleno svetlo svim operaterima sistema da dve godine eksperimentišu sa standardnim ugovorima za upravljanje zagušenjima.

Pročitajte još:

U tom periodu testiraće se različiti aspekti standardnih ugovora, kao što su uslovi ili visina naknade. Nakon toga standardni ugovor postaće praksa, čime će biti olakšana njihova šira primena bez dugih pregovaranja, zahvaljujući utvrđenim cenama i ograničenjima.

Opredeljenje za standardni ugovor će biti na dobrovoljnoj osnovi. To znači da će oni proizvođači koji ne žele da učestvuju u takvom ugovoru, moći da sklapaju individualne aranžmane sa operaterima sistema koji će garantovati da će zadržati kapacitet mreže dostupnim za ove proizvođače.

Efikasnost standardnih ugovora biće procenjena najmasnije posle dve godine od strane ACM-a. Ovi ugovori predstavljaju prelazno rešenje dok Holandija ne bude izgradila veću električnu mrežu.

Energetski portal

„Vreme je da kažemo zbogom“ – Volvo se oprostio od dizelaša

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Fousert)

Pre nekoliko dana, švedska kompanija Volvo Kars proizvela je svoj poslednji automobil sa dizel motorom modela XC90 i time načinila važan korak u zelenoj tranziciji automobilske indutstrije.

Na prošlogodišnjoj Nedelji klimatskih promena, održanoj u Njujorku, iz Volvo Karsa su ponosno najavili potpuni prestanak proizvodnje dizel vozila u ovoj godini, a ono što su tada obećali, već u prvom kvartalu 2024. godine postalo je realnost.

„Jednog oblačnog četvrtka početkom februara, naše kolege u Gentu napravile su svoj poslednji automobil sa dizel motorom, V60, a naša fabrika u Torslandi je pre nekoliko dana sa proizvodne trake skinula svoj poslednji dizel automobil XC90“, navodi se u saopštenju kompanije.

Volvo ne posustaje u svojoj nameri da do 2030. godine proizvodi isključivo električne automobile, a da do 2040. godine postigne neto nultu emisiju gasova staklene bašte.

Iako su tokom dugih 97 godina postojanja kompanije upravo dizel vozila izgradila ime švedskog giganta, sve ozbiljnija klimatska kriza obavezala je Volvo da kažu „zbogom“ automobilima sa unutrašnjim sagorevanjem.

PROČITAJTE JOŠ:

Kompanija je najavila da će potpuni prelazak na električne automobile ostvariti do 2030. godine, premda navode da već sada većinu njihove prodaje u Evropi čine električni i hibridni automobili.

„Prošle godine smo povećali prodaju potpuno električnih automobila za 70 odsto, a udeo na globalnom električnom tržištu za 34 odsto“, kažu iz kompanije i dodaju da su pre samo pet godina prodaju mahom činili dizelaši, dok su električni modeli tek počeli da se probijaju.

Iako streme ka potpuno električnoj budućnosti, napominju da se ne sme zanemariti uloga hibridnih modela koji predstavljaju most ka zelenijoj budućnosti.

Da prelazak na električne automobile teče po planu potvrđuje i činjenica da je Volvo Kars u februaru ove godine ostvario najveću prodaju elektrifikovanih modela ikada – kako potpuno električnih, tako i hibrida.

„Potpuno električni automobili činili su 22 odsto automobila prodatih širom sveta tokom meseca, dok je kombinovana prodaja električnih automobila i plug-in hibrida iznosila 44 odsto“, navode iz kompanije u drugom saopštenju.

Volvo je nedavno predstavio svoj najnoviji model električnog vozila EX30, a tokom prva dva meseca 2024. godine prodato je ukupno 5.863 automobila.

Milena Maglovski

Zelena planeta između distopije i utopije

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Plastic ocean photo created by jcomp – www.freepik.com

Tog dana me je na ulaznim vratima zgrade sav uzrujan presreo stariji komšija uz saopštenje da „lift opet ne radi!“ Primetila sam da moj sagovornik nervozno gužva komad folije dok nabraja sve odgovorne za ovaj nemili događaj, a kada smo se konačno razišli, bacio je omot ispred vrata.

„Vidiš da je ionako sve prljavo, ni čistačica ne radi svoj posao“, bile su njegove reči i očigledno razlog da ne potraži kantu za smeće.

I zaista, zagađenje životne sredine kojem sam upravo posvedočila neće dovesti do ekološke katastrofe, ali je za jedan veoma mali procenat pogoršao situaciju. Kada se ovi mali procenti saberu, ono što imamo jesu ekološke posledice velikih razmera koje su mogle biti sprečene samo da je svako od nas postupao savesno.

A šta ako bismo preokrenuli situaciju? Da, umesto što sebi dopuštamo neodgovornost prema životnoj sredini uz izgovor „to je samo mali omot čokoladice, ništa strašno“, svi počnemo da je veoma malim doprinosima čuvamo.

Upravo ovo je ideja protopije, relativno novog društvenog koncepta koja nam kaže da do svih velikih promena u svetu treba da dođemo postepeno, sitnim, ali važnim koracima.

Monika Bjelskajt, futurista i osnivač istraživačke platforme Protopian Futures, objasnila je u svom predavanju, dostupnom na jutjub kanalu Google design, šta termin protopija znači.

Kako navodi, termin je skovao Kevin Keli, čuveni futurista i uednik magazina Wired. Reč protopija potiče od reči pronoja koja označava stanje suprotno paranoji – umesto da verujemo da je ceo svet protiv nas, pronoja, odnosno protopija, uveravaju nas da je ceo svet uz nas.

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Protopija bi se mogla okarakterisati kao vid pokreta koji predstavlja alternativu postojećim konceptima distopije i utopije nudeći optimističnu viziju budućnosti.

I dok su distopija i utopija hipotetički društveni ekstremi koji su predmet brojnih naučno-fantastičnih ostvarenja, protopija je mnogo bliža realnosti. Štaviše, Bjelskajt tvrdi da mnogi već žive u skladu sa principima protopije dajući svoje skromne doprinose za bolju budućnost.

Umesto sanjarenja o nekakvoj nedostižnoj utopiji ili strahovanja od distopije, protopija nas navodi da sliku budućnosti kakvu priželjkujemo učinimo realnom tako što ćemo da je gradimo sada.

Kako svetle budućnosti nema bez zdrave životne sredine, lako je uočiti zašto je ideja protopije stapa sa pojmom ekologija.

Stanje životne sredine čini se beznadežnim, a ljudi prestaju da budu ekološki motivisani kada shvate da su, uprkos tome što voze električne automobile i koriste ekološke deterdžente, vazduh i voda i dalje zabrinjavajuće zagađeni.

Međutim, zastupnici protopije tvrde da će upravo ovi mali doprinosi zaštiti životne sredine sprečiti najgore klimatske scenarije, te da nas svako zasađeno drvo, svaki solarni panel i svaki električni automobil vode ka zelenijoj budućnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Umesto da bespomoćno čitamo o plastičnom otpadu i šumskim požarima, protopija nas navodi da budemo kreativni kako bismo na sve moguće načine doprineli zaštiti prirodnih dobara. Ovo otklanja osećaj bespomoćnosti i stavlja nas u ulogu aktivnih boraca protiv klimatskih promena koji su uzeli budućnost planete u svoje ruke.

Istina je da ne možemo svi da postavimo solarne panele na krov ili da vozimio najnoviji električni SUV, ali tu su reciklaža, čišćenje javnih površina i brojna druga rešenja koja lako i besplatno možemo da primenimo.

Iako se o ovoj temi još uvek ne može naći mnogo članaka, osnovna zamisao je da je svaki, pa i najmanji doprinos boljem svetu važan. Zapitajmo se „šta ovoga trenutka mogu da učinim za bolji svet“, umesto što ćemo se moliti za čudo koje će u trenutku otkloniti sve naše nevolje.

Milena Maglovski

Kompanije „B2 Nova Sun“, „B2 Sunspot“ i Akcionarsko društvo „Elektroprivreda Srbije“ potpisali ugovore o otkupu električne energije

Foto: EP
Foto: EP

Kompanije „B2 Nova Sun“, „B2 Sunspot“ i Akcionarsko društvo „Elektroprivreda Srbije“ potpisali su ugovore o otkupu električne energije i preuzimanju balansne odgovornosti za dve solarne elektrane – „B2 Nova Sun“ u Novoj Crnji u Banatu i „B2 Sunspot“, koja se gradi u Kikindi.

Solarna elektrana „B2 Sunspot“ nalazi se u vangrađevinskom području grada Kikinde, na lokaciji nekadašnje deponije. To ovaj projekat čini izuzetnim jer je ovo prva elektrana u regionu koja se gradi na rekultivisanoj staroj deponiji, koja ovom investicijom dobija novu primenu. Planirana snaga priključenja ove elektrane iznosiće 7 MW.

Solarna elektrana „B2 Nova Sun“, sa snagom priključenja od 9,9 MW, takođe je jedan od pobednika aukcija održanih prošle godine. Ovaj projekat zauzima parcele u industrijskom delu Nove Crnje, tik uz nekadašnju Fabriku za proizvodnju šećera, te sa ovom investicijom upotpunjuje Opštinski plan o promociji obnovljivih izvora energije.

Miloš Kostić, direktor kompanija „B2 Nova Sun“ i „B2 Sunspot“, izjavio je da su ugovori o otkupu električne energije sa EPS-om nastavak prethodno potpisanih ugovora o tržišnoj premiji, takođe sklopljenih sa „Elektroprivredom Srbije“. Za obe solarne elektrane je prihvaćena cena od 89,7 evra po MWh.

Pročitajte još:

„Ovo su prve solarne elektrane sa kojima EPS potpisuje ugovore za otkup električne energije i preuzimanje balansne odgovornosti u probnom radu i trajnom radu i to na 15 godina. Cena otkupa i balansiranja je određena na tržišnim principima, a ova energija daće i dodatnu sigurnost za rad našeg elektroenergetskog sistema i snabdevanja građana i privrede“, rekao je David Žarković, izvršni direktor za elektroenergetski portfelj u EPS AD. „Elektroprivreda Srbije“ je siguran partner za sve kompanije koje su se opredelile da kroz aukcije za tržišne premije povećaju udeo energije iz obnovljivih izvora u energetskom miksu Srbije.

I jedna i druga elektrana imaju dobijene građevinske dozvole i potpisane ugovore za izgradnju po principu „ključ u ruke“, sa kompanijom MT-KOMEX, a takođe, za obe elektrane je kupljena sva potrebna oprema, a radovi su u toku.

„U Novoj Crnji radovi polako privode kraju, a kada je reč o elektrani u Kikindi, procenjuje se da je 40 odsto radova dovršeno“, rekao je Kostić, i dodao da se za solarnu elektranu u Kikindi, postavljanje na mrežu očekuje početkom maja. 

Elektrane su finansirane delom iz sredstava investitora, dok je drugi deo finansiran iz kredita dve banke. Kostić je istakao da je i pored velikog broja zahteva i interesovanja drugih investitora, dobijanje svih potrebnih dozvola išlo očekivanim tokom, naglašavajući da su sve procedure započete na vreme.

Energetski portal

Kako Banja Luka rešava problem zagađenja prirode

Foto-ilustracija: Unsplash (Đorđe Pandurević)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Pod sloganom „Čist grad, duga ljubav’’, počelo je prolećno uređenje Banja Luke, a svi građani, zajednice etažnih vlasnika, mesne zajednice i ustanove pozvani su da se pridruže akciji.

Iz Gradske uprave navode da je akcija započela postrojavanjem svih vozila i timova, koji će učestvovati u samim aktivnostima, koje i ove godine obuhvataju uklanjanje kabastog otpada iz domaćinstava, čišćenje i pranje saobraćajnica i javnih površina, iscrtavanje saobraćajne signalizacije, komunalno-inspekcijski nadzor, sanacija deponija, postavka i sanacija komunalne opreme, košenje, uređenje raskrsnica i kružnih tokova, orezivanje stabala, popravke javne rasvete.

Draško Stanivuković, gradonačelnik rekao je da ovu akciju organizuju na početku proleća, jer žele da se pospremi grad i pomogne sugrađanima u odlaganju otpada.

„Ideja je oduvek bila da imamo više reciklažnih dvorišta, zato je važno da smo započeli sa ovim pilot projektom na ovoj privremenoj lokaciji i da vidimo kako će se pokazati. Sugrađani će moći odložiti otpad radnim danima od 11 do 19 časova i vikendom od osam do 16 časova. Jednostavno, želimo da preventivno delujemo da se ne stvaraju deponije’’, naveo je Stanivuković.

Pročitajte još:

On je najavio postavljanje još električnih bicikala, novih stajališta za bicikle, ali i akciju podele kartica za besplatan javni prevoz.

Milada Šukalo, koordinator akcije „Čisto lice grada’’ najavila je u toku godine postavljanje mobilnih kamera kako bi se uticalo na savest onih koji nepropisno odlažu otpad.

„U ova tri meseca koliko traje akcija prolećnog uređenja, reciklažno dvorište biće privremno na ovoj lokaciji, a zatim dvorište će biti trajno smešteno na lokaciji Rakovačkih bara’’, navela je ona.

Boriša Mandić, ovlašćeni potpisnik u Odeljenju za komunalne poslove rekao je da se nastavlja sa ugradnjom podzemnih kontejnera, sa planom da se svake godine ugradi bar 20 ovih kontejnera.

Energetski portal

112.156 posetilaca među najnovijim automobilima i motociklima

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Ovogodišnji Međunarodni sajam automobila DDOR BG Car Show i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme „Motopassion“ posetilo je 112.156 ljudi,  registrovanih na ulaznim kapijama Beogradskog sajma između 21. i 27. marta 2024. godine. To je gotovo 10 odsto više nego na prošlogodišnjem Međunarodnom salonu automobila.

Ovaj pomalo neverovatan podatak utoliko je značajniji jer je ova manifestacija održana u uslovima i dalje prisutnih globalnih privrednih, energetskih, komunikacionih, tehnoloških i tržišnih turbulencija u automobilskoj industriji, izazvanih kako geopolitičkim previranjima tako i velikim tehnološkim zaokretima i novim konceptima poslovanja. Međutim, za razliku od prethodnih post-kovid godina, rehabilitovani su u značajnoj meri komercijalni efekat, uobičajeni sajamski popusti i lageri vozila za brzu isporuku.

Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, koja okuplja sve igrače na srpskom auto i moto tržištu, uspela je da okupi pod svodovima Beogradskog sajma sve svoje članice, što znači i sve brendove i njihove aktuelne modele. Zastupnici brendova učinili su sve da predstave najnoviju ponudu sa međunarodnog tržišta, pre svega novih električnih, hibridnih i plug-in hibridnih modela, kao i poslednje generacije najnovijih ekološki usavršenih modela sa konvencionalnim pogonima.

Ovogodišnji DDOR BG Car Show okupio je oko 230 izlagača, koji su predstavili više od 30 automobilskih brendova sa 38 premijera. Na „Motopassionu“ se okupilo oko 50 izlagača, sa više od 30 brendova i 60 premijera motocikala, kvadova i skutera. Uz napomenu da je sajamski moto sektor i ovog puta pokazao izrazito najveću ekspanziju u pogledu broja brendova, modela i noviteta.

U hali 3 bili su brendovi sa modelima iz premijum klase Mercedes, Maybach, BMW i Mini. Hala 1 je primala brendove: Mazda, Nissan, MG, Škoda, Subaru, Isuzu, Toyota, Honda, Opel, Peugeot, Suzuki, Fiat, Abarth, Jeep, Alfa Romeo, Citroen, Chery, Ford, Hyundai, Dacia, Renault, Kia, Volvo, Geely, Lynk&Co. Hala 3A bila je rezervisana za laka privredna vozila i izlagače LCV programa – Mercedes, Renault, Dacia, Fiat Professional, BG Plast (proizvođač nadogradnji), bila je predstavljena i mini izložba kineskih električnih vozila (putničko i lako dostavno vozilo marke BAW – model Pony, lako dostavno vozilo marke Runhorse – model J2-P i džip petosed marke Dayun model Yuehu). Na sajmu „Motopassion“ u hali 4 predstavili su se sledeći brendovi motocikala, ATV vozila i skutera: BMW, Honda, KTM, Kawasaki, Suzuki, Motomorini, SYM, Yamaha, Ducati, Benelli, Zontes, QJ Motor, Kymco, Keeway, Polaris, Indian, Triumph, Husqvarna, GASGAS, Jawa, Linhai, Malaguti, CAN AM, Odes, Segway, Loncin, Voge, Peugeot, Peda, Kove. Prateća automobilska oprema bila je u halama 2 i 1A.

Pročitajte još:

Kao i inače, za posetioce su najinteresantnije bile cene izloženih modela i uslovi pod kojima u mogli da ih nabave. Najskuplji izloženi modeli na Salonu automobila bili su pojedini modeli Mercedesa i BMW-a (Mercedes GLS Maybach 600 4matic, Mercedes AMG G 63, Mercedes AMG GT Coupe, BMW XM…) sa početnim cenama izloženih modela od 210.000 do 240.000 evra. Definitivno najskuplji izloženi automobil bio je ekskluzivni sportski model automobila KTM X-BOW GT-XR, trkački automobil legalan za vožnju u javnom saobraćaju, čija je početna cena bila oko 285.000 evra, a konačna cena je dostizala i 400.000 evra. U donjoj cenovnoj kategoriji – od 13.000 do 20.000 evra – mogli su se naći pojedini modeli Fijata (najjeftinija Fiat Panda 1.0 BSG hybrid, Fiat 500 1.0 BSG hybrid dolcevita, Fiat Tipo sedan…), Hyundaija (Hyundai i10 1.0T N Line, Hyundai i20, Hyundai i20 1.2 MPI Premium 2T…), Kije (KIA Picanto 1.2, KIA Stonic 1.4 DPI…), Dačije (Logan Expression 1.0 ECO-G 100, Sandero Stepway Expression 1.0 ECO-G 100…), Suzukija (Swift, Ignis…), MG-ja (Standard ZS…), Citroena (C3), Toyote (Yaris Luna 1.5 VVT-IE…), Forda (Puma Titanium…)

Foto: Beogradski sajam

Ovogodišnje izdanje „Motopassiona“ predstavilo je izuzetno bogatu ponudu motocikala svih relevantnih svetskih brendova, uključujući brojne premijere i nove modele i opremu, čija prodaja na tržištu iz godine u godinu raste.

Nastavljen je proboj noviteta u sektoru prateće industrije i opreme, posebno kod proizvođača kompatibilne i prateće opreme za ekološki napredna vozila te punjača za električna vozila i solarnih modula za primenu u auto-industriji.

Na spisku najviđenijih sajamskih učesnika bile su i finansijske institucije i osiguravajuća društva, strukovne organizacije, klubovi, udruženja i specijalizovani mediji. To se posebno odnosi na banke, lizing i osiguravajuće kompanije, koje su, u saradnji sa prodavcima i distributerima, pripremile povoljne finansijske aranžmane, uslove kreditiranja, povlastice u dodatnoj opremi vozila, produženoj garanciji ili uslovima servisiranja. Najveći broj povlastica i popusta bio je namenjen za vozila u srednjoj cenovnoj kategoriji (20-30 hiljada evra).

Ne treba prevideti ni privlačnost pratećeg programa, koji je za mnoge posetioce bio čak i prvi razlog za posetu. To se odnosi i na „novinarski reli“, koji je ovog puta održan na trenažerima u formatu simulatora vožnje (pobednici novinarka Hepi televizije Una Kruna Mitrović u ženskoj konkurenciji, novinari RTS-a Veljko Pavlović, u juniorskoj konkurenciji, i Stefan Bendić, u seniorskoj), i na „novinarski dan“, namenjen medijskim profesionalcima, dan pred zvanično otvaranje sajma. Posetioci su bili veoma zadovoljni  i „porodičnim danom“, kada su porodice sa decom ulazile po privilegovanoj ceni; izborom „Miss DDOR BG Car Show 08 i 16. Motopassion (pobednica Iva Glišović, koja krasila štand Pežoa); tradicionalnom smotrom oldtajmera „Memorijal princa Tomislava Karađorđevića“, čiji je izložbeni deo u hali 2 privukao više pažnje nego možda ikada ranije; proglašenjem „automobila godine“ u izboru AANS (kineski MG4); proglašenjem najuspešnijih u auto-privredi od strane Automobilskog foruma ili NAVAK-ovim svakodnevnim demonstracijama bezbedne vožnje i drugim događanjima, promocijama, demonstracijama.

Ozbiljna zainteresovanost ovdašnjih kupaca za stanje i ponude automobilske industrije na srpskom tržištu, ali i uvoznika i distributera da im sve to obezbede, na mnogo načina objašnjava i izuzetnu posećenost ove manifestacije, i to u uslovima i za izlagače i za potencijalne kupce koji se ne mogu nazvati idealnim. Ali obećavaju, o čemu govori i ovakva izvanredna poseta.

Izvor: Beogradski sajam

Federika Mogerini dolazi na ESG Adria Samit u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash ( Orkhan Farmanli)
Foto: ESG Adria Samit

Federika Mogerini (Federica Mogherini), rektorka Koledža Evrope (College of Europe), bivša visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, kao i bivša potpredsednica Evropske komisije i italijanska ministarka spoljnih poslova i međunarodne saradnje, prisustvovaće ESG Adria Samitu od 24. do 26. aprila u Tivtu, Crnoj Gori, gde će govoriti na temu evropske budućnosti regiona.

Sa više od tri decenije iskustva u međunarodnoj diplomatiji i pregovorima, Mogerini je jedna od snažnih zagovornica regionalne saradnje, promocije ljudskih prava, i politika Evropske unije.

Tokom svog učešća na ESG Adria Samitu, Mogerini će se fokusirati na evropsku budućnost regiona. Ona će naglasiti kritičnu važnost bolje regionalne saradnje kao temelja prosperiteta, kako sadašnjih tako i budućih generacija. Pored toga, ona će naglasiti važnost rodne ravnopravnosti i osvrnuti se ne neke od izazova današnjice u svetu i međunarodnom okruženju.

,,Mogerini, uspešna i svetski poznata liderka, prisustvovaće ESG Adria Samitu, naglašavajući važnost osnaživanja mladih, regionalne saradnje i većeg uključivanja žena na liderskim pozicijama. Izuzetna nam je čast što će Federika Mogerini biti na Samitu i verujemo da će svojim učešćem, deljenjem znanja i najboljih EU praksi, inspirisati brojne učesnice i učesnike i  osnažiti države regiona na putu ka Evropskoj uniji, i dodatno podići svest značaja ekoloških, društvenih i standarda odgovornog korporativnog upravljanja (ESG standarda) i njihove implementacije u odnosu na glavne globalne izazove današnjice’’, istakla je Biljana Brejtvejt, izvršna direktorka Sustineri Partners i osnivačica ESG Adria Samita.

ESG Adria Samit se održava drugu godinu zaredom u Crnoj Gori, a od 24. do 26. aprila, pod sloganom “Djeluj sada za održivo sjutra”, u Tivtu, Porto Montenegru, okupiće više od 500 učesnika, kako bi razgovarali o inovacijama, rešenjima u oblasti održivog razvoja, obnovljivih izvora energije, veštačke inteligencije, novim platformama, inicijativama i investicijama koje mogu ubrzati tranziciju ka održivijoj budućnosti i ESG agendi u Adria regionu i šire.

ESG Adria Samit organizuje kompanija Sustineri Partners, u Porto Montenegru, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore i pod pokroviteljstvom predsednika Crne Gore.

Izvor: ESG Adria Samit

Šta su donele nove pametne kante u Rimu?

Foto-ilustracija: Unsplash (zibik)
Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Grad Rim je pokrenuo inovativni projekt uvođenja 68 novih pametnih kanti za otpad u ključne delove grada, usmerene na poboljšanje upravljanja otpadom u područjima sa aktivnim životom, koji podrazumeva veliki broj pešaka i turista.

Reč je o naprednim kantama za otpad, koje u svom sastavu imaju i recikliranu plastiku. One su dizajnirane da otpad učine kompaktnim pomoću prese na solarni pogon, smanjujući volumen otpada za do osam puta, čime se optimizuje vreme pražnjenja kanti. Uz to postoji i senzor koji signalizuje da je popunjena, objašnjeno je u saopštenju na sajtu Grada Rima.

Reč je o senzorima i LED diodama koje pružaju pravovremene informacije o stepenu punoće (80 odsto kapaciteta) putem digitalnih aplikacija, omogućujući gradskim službama efikasnije planiranje pražnjenja. Osim toga, kante su opremljene pedalom za odlaganje otpada, što doprinosi higijenskom korišćenju.

Pročitajte još:

U sklopu ove inicijative, predviđeno je i proširenje flote vozila za otpad, s ciljem povećanja operativne efikasnosti. Akcija je primer kako tehnologija može poboljšati gradske usluge, učiniti ih kvalitetnijim, jednostavnijim, i kako se može raditi na očuvanju čistoće i estetike javnih prostora, ukoliko se nastavi sa implementacijom istih i u drugim delovima države, naročito ako se uzme u obzir da je cela Italija turistički atraktivna.

Iako su nedavno postavljene, prema računici, sakupile su mnogo više otpada nego kante u recimo Madridu za isto vreme, iako su se u Rimu upravo  vodili primerima i iskustvima evropskih gradova, počevši od Madrida, do Londona, Amsterdama i skandinavskih gradova.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Roma (@roma)

Energetski portal

Erste i EBRD odobrili finansiranje novog vetroparka u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)
Foto: Erste Banka

Erste Grupa i Erste Bank a.d. Novi Sad (zajedno: „Erste“), u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), odobrili su finansijski paket vredan 91,4 miliona evra za izgradnju novog vetroparka u Srbiji, koji će graditi kompanija Enlight Renewable Energy (Enlight). Ovaj finansijski paket značajno će doprineti ostvarivanju ključnog cilja diversifikacije energetskog portfolija Srbije.

Erste i EBRD će obezbediti paralelne kredite, svaki u vrednosti od 45,7 miliona evra, uključujući rezervne tranše za servisiranje duga. Lokalna ćerka firma kompanije Enlight iskoristiće ova sredstva za razvoj, izgradnju i rad vetroparka ukupne snage od 94 megavata (MW), koji su pokrenuli Enlight i New Energy Solutions, a koji je nazvan u čast jednog od najvećih srpskih naučnika, Mihajla Pupina. Očekuje se da projekat Pupin počne sa komercijalnim radom u drugoj polovini 2025. godine, kao proširenje postojećeg južnobanatskog vetroparka „Kovačica″, koji je takođe u vlasništvu Enlight-a i koji su finansirali iste banke 2017. godine.

Kada bude pušten u rad, vetropark Pupin će moći da snabdeva čistom, zelenom električnom energijom više od 40.000 domaćinstava, što je ekvivalentno broju domaćinstava u gradu srednje veličine kao što je Zrenjanin. Vetropark će takođe pomoći da se smanji intenzitet emisije ugljen-dioksida u energetskom sektoru Srbije i podstakne tranzicija ka zelenoj ekonomiji. Ugalj i dalje dominira proizvodnjom električne energije u Srbiji, a finansijski paket dolazi u trenutku kada se zemlja suočava sa hitnom potrebom da se udalji od fosilnih goriva kako bi se suočila sa rešavanjem svojih dugoročnih, strukturnih energetskih izazova.

Pročitajte još:

Ovim finansiranjem se podržava projekat koji je osvojio tržišnu premiju u okviru prve aukcije za obnovlјivu energiju u Srbiji za energiju vetra, koja je održana 2023. godine i na kojoj su dodeljene premije za kvotu od 400 MW. Očekuje se da će druga i treća runda aukcija za vetroparkove, svaka sa kvotom od 300 MW, biti održane 2024. i 2025. godine. Slične aukcije održaće se istovremeno i za solarne elektrane. Plan sistema podsticaja razvijen je i pokrenut uz podršku EBRD-ja, a finansirao ga je Švajcarski državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) sa ciljem podsticanja tržišne integracije obnovljivih izvora energije, jer izvođači dobijaju podršku u skladu sa tržišnim cenama, kao i prihod od prodaje električne energije.

Foto: Erste Banka

Volfgang Hargasner, šef korporativnih finansija u Erste Grupi, prokomentarisao je: „Finansiranje prvog projekta vetroparka u okviru aukcija za tržišne premije Srbije za obnovljivu energiju označava veliki korak na njenom putu ka zelenoj energetskoj tranziciji i nadamo se da će utrti put i za druge ovakve projekte u budućnosti. Projekat Pupin je realizovan zahvaljujući odličnoj saradnji i nepokolebljivoj posvećenosti svih uključenih strana, uključujući investitore, banke, savetnike, otkupljivača, dobavljača turbina i mnoge druge.“

Mateo Kolanđeli, regionalni direktor EBRD-ja za Zapadni Balkan, izjavio je: „Odluka Srbije da počne sa aukcijama donela je pravi preokret u smislu otključavanja potencijala zemlje za obnovljivu energiju. Zadovoljstvo nam je što je Pupin prvi projekat za koji je realizovan finansijski aranžman i što se implementacija projekta brzo odvija, jer ovo dokazuje da brzina izvršenja i najbolja praksa u pogledu ekoloških i društvenih standarda mogu da idu ruku pod ruku. Posvećeni smo tome da podržimo i drugu aukciju za energiju vetra i solara koja će se održati u Srbiji kasnije ove godine kako bismo nastavili da ubrzavamo zelenu tranziciju u zemlji.“

„Izgradnja vetroparka Pupin u neposrednoj blizini naše postojeće lokacije vetroparka Kovačica predstavlja značajnu stavku u našoj strategiji ‚proširenja interkonekcije‘,“ izjavio je Gilad Javec, izvršni direktor i suosnivač kompanije Enlight Renewable Energy. „Uspeli smo da iskoristimo tehničko znanje i infrastrukturu prenosa koja je već postojala u Kovačici, što je rezultiralo većom efikasnošću i višim prinosima za Pupina. Pored toga, imali smo sreću da na finansiranju projekta Pupin ponovo sarađujemo sa našim partnerima, EBRD-jem i Erste Bankom, istim kreditorima koji su nas podržali i u razvoju vetroparka Kovačica.”

Izvor: Erste Banka

Zelena energija i prošlost i budućnost EPS-a

Foto: EPS
Foto: EPS

Energija iz obnovljivih izvora utemeljena je u istoriji Elektroprivrede Srbije. Hidroelektrana Pod gradom na Đetinji, u Užicu, puštena je u rad 1900. godine i bila je prva elektrana u Srbiji koja je radila po Teslinim principima polifaznih struja. Prvi prenos električne energije u Srbiji urađen je od male hidroelektrane Vučje do Leskovca, dalekovodom dužine 17 kilometara. Elektrana je počela da radi 1903. godine, za potrebe čuvenih tkačnica Srpskog Mančestera i osvetljavanje Leskovca. Obe ove HE, stare više od veka, proizvode zelenu energiju i danas.

– Hidro-sektor EPS-a je ponos srpske elektroenergetike i predano se radi na unapređenju rada hidroelektrana, na produženju radnog veka i povećanju efikasnosti – kažu u Elektroprivredi Srbije.

EPS stremi i zasniva svoje planove na povećanju kapaciteta koji koriste obnovljive izvore. Među prioritetima su projekti izgradnje vetro i solarnih elektrana.

Vetropark Kostolac je pilot-projekat Elektroprivrede Srbije, snage 66 megavata, i prostiraće se na lokacijama Drmno, Petka, Ćirikovac i Klenovnik, na mestu iscrpljenih površinskih kopova i odlagališta termoelektrane i kopova Kostolac. Biće podignuto 20 vetroturbina, snage po 3,3 megavata. Planirana godišnja proizvodnja vetroparka Kostolac je oko 184 miliona kilovat-časova godišnje, a završetak radova očekuje se krajem 2024. godine. Projekat se finansira iz kredita KfW banke i realizuje u skladu sa strateškim ciljevima Republike Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije. EPS-u su odobrena i dodatna sredstva u iznosu od 30 miliona evra od WBIF.

Solarna elektrana Petka prvo je fotonaponsko postrojenje u EPSovom ogranku Termoelektrane i kopovi Kostolac, koje će se graditi na spoljašnjem odlagalištu Površinskog kopa Petka. Imaće instaliranu snagu od 9,75 megavata i planiranu godišnju proizvodnju od 15,6 gigavat-časova.

U FOKUSU:

Solarni paneli prostiraće se na površini od 11,6 hektara. Planirana vrednost investicije je 1,36 milijardi dinara i finansira se sredstvima EPS-a. Očekuje se da SE Petka bude na mreži krajem 2024. godine.

Foto: EPS

Nedavno je završena revitalizacija HE Đerdap 1, naše najveće hidroelektrane, koja proizvodi 5,5 milijardi kilovat-sati godišnje. Sada Đerdap 1 ima veću snagu i pouzdanost i duži radni vek za narednih 30–40 godina. Nominalna aktivna snaga agregata posle revitalizacije je 190 MW, a pre je bila 171 MW, što znači da se revitalizacijom elektrane dobila jedna nova elektrana, snage oko 100 MW. Sada HE Đerdap 1 ima ukupnu snagu 1.140 MW.

Planirane su revitalizacije i modernizacije postojećih, povećanje snage agregata, ali i izgradnja novih hidroelektrana. U toku je nekoliko projekata koje EPS planira u svom zaokretu ka obnovljivim izvorima. Najznačajniji projekti su modernizacija HE Bistrica, Potpeć, Đerdap 2 i Vlasinskih hidroelektrana. Značaj revitalizacije hidroelektrana EPS-a prepoznala je i Evropska unija, koja je putem svog programa Western Balkan Investments Framework (WBIF) dodelila Elektroprivredi Srbije bespovratna sredstva od 49 miliona evra za finansiranje četiri projekta obnovljivih izvora energije. Od toga 16,1 milion evra namenjeno je za revitalizaciju Vlasinskih hidroelektrana. I reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta, snage 614 megavata, biće obnovljena do kraja 2024. godine.

U planu je i izgradnja i reverzibilne hidroelektrane Bistrica, snage 656 megavata, i to je ključni projekat koji će omogućiti integraciju planiranih varijabilnih obnovljivih izvora energije. To je jedan od strateških projekata države Srbije i EPS-a. Izvesno je da će biti potrebni novi kapaciteti koji će omogućiti balansiranje i stabilnost sistema, ne samo Srbije već i regiona. Izgradnjom RHE Bistrica Srbija bi dobila fleksibilan kapacitet u srcu elektroenergetskog sistema ne samo naše zemlje već i čitavog regiona.

EPS

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Održan sedmi dijalog o pravednoj zelenoj tranziciji u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto: UNDP

Uz podršku Vlade Japana, i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) održao je sedmi u nizu dijaloga o tome kako da zelena tranzicija privrede u Srbiji bude sprovedena na strateški i pravedan način, koji uvažava potrebe ljudi u sektorima i regionima koji se oslanjaju na intenzivno korišćenje fosilnih goriva.

Na događaju su predstavljene i inovacije za pravednu zelenu tranziciju, koje su kompanije iz privatnog i javnog sektora sprovele širom Srbije uz finansijsku podršku Vlade Japana. Zahvaljujući ovim inovativnim rešenjima, otvorena su 83 zelena radna mesta, a emisije CO2 biće smanjene za 28.200 tona godišnje.

„Japan je podržao napore za obezbeđivanje energetske sigurnosti i borbu protiv energetskog siromaštva prouzrokovanog aktuelnom energetskom krizom, koja naročito ugrožava najranjivije grupe stanoviništva. Istovremeno, podržali smo tehnologije i inovativne poslovne modele koji koriste obnovljive izvore energije i smanjuju energetski intenzitet privrede. Japan će nastaviti da radi na izgradnji ekološki prihvatljivog, održivog i pametnog društva, uz korišćenje japanske tehnologije i znanja, i u saradnji sa Srbijom i međunarodnim organizacijama“, rekao je Tecuja Cubota, zamenik šefa misije Ambasade Japana u Srbiji.

U dijalogu su učestvovali predstavnici i predstavnice ministarstava nadležnih za energetiku, zaštitu životne sredine, kao i predstavnici/ce poslodavaca, reprezentativnih sindikata radnika/ca, civilnog društva i međunarodnih organizacija.

Državna sekretarka ministarstva zaštite životne sredine Sandra Dokić istakla je da zelena tranzicija mora biti pravedna i inkluzivna, i da u njenom fokusu treba da budu kako ugrožene kategorije stanovništva, tako i mala i srednja preduzeća koja su stubovi srpske privrede.

„Inovativni projekti javnog i privatnog sektora koji su sufinansirani kroz ovaj projekat su uspešni primeri dekarbonizacije privrede i ohrabruju nas da će ovakva početna podrška motivisati druge kompanije da slede isti put i pokrenuti više ulaganja u zelenu transformaciju Srbije. Ministarstvo zaštite životne sredine će nastaviti da pomaže privredi u Srbiji da postane dugoročno konkurentna ne samo na evropskom tržištu, već i na globalnom nivou“, dodala je Dokić.

Pročitajte još:

Učesnici dijaloga su istakli potrebu za preduzimanjem konkretnih koraka ka razvoju novih privrednih grana, kako bi se na vreme obezbedile alternative ekonomskom razvoju u regionima koji se oslanjaju na rudarski i energetski sektor, kao i na industriju koja koristi ugalj kao dominantni izvor energije. Naglasili su važnost obezbeđivanja adekvatne prekvalifikacije i otvaranja novih radnih mesta za radnike iz ovih sektora, kao i saradnje nacionalnih i lokalnih vlasti i uključivanja sindikata i organizacija civilnog društva u ovaj proces.

Foto: UNDP

Pomoćnica ministarke rudarstva i energetike Jovana Joksimović rekla je da je Srbija odlučna da ubrzano sprovede proces energetske tranzicije, ali ne na uštrb energetske sigurnosti.

„Strateški cilj države je ostvarivanje energetske nezavisnosti po najnižoj ceni za građane i privredu, kao i sprovođenje zelene energetske tranzicije uz obezbeđivanje stabilnosti energetskog sistema i sigurnosti snabdevanja. U periodu do 2030. godine glavni ciljevi su povećanje udela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije na 45 odsto, smanjenje emisije štetnih gasova za 40,4 odsto u odnosu na 1990. godinu, kao i značajno povećanje energetske efikasnosti“, precizirala je Joksimović.

Ona je najavila da će u narednom periodu biti usvojen Integrisani nacionalni plan za energetiku i klimu do 2030, sa projekcijama do 2050, kao i nova Strategija razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050. godine.

„U poslednje dve godine, uz podršku Vlade Japana, 20 kompanija u Srbiji  je prešlo na obnovljive energije i počelo od otpada da pravi nove sirovine, što im je donelo uštede i učinilo ih konkretnijim na evropskom tržištu, istovremeno doprinoseći boljem kvalitetu životne sredine. Takođe, neke od ovih kompanija su prekvalifikovale radnike za zelena radna mesta i pomogle ugroženim domaćinstvima da učine svoje domove toplijim i energetski efikasnijim. Pružajući blagovremenu podršku delovima zemlje koji zavise od korišćenja uglja, pomažemo da u procesu zelene tranzicije niko ne bude izostavljen“, rekao je Žarko Petrović, vođa tima za vitalni razvoj UNDP-a u Srbiji.

Nacionalni dijalog je deo širokog konsultativnog procesa čiji je cilj da se osmisli sveobuhvatan, socijalno pravedan odgovor na izazove energetske tranzicije i energetskog siromaštva u Srbiji.

Posetioci događaja imali su priliku da prisustvuju i panel diskusijama na kojima se razgovaralo o zelenoj traniziciji i kako odgovoriti na energetsko siromaštvo.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „Inovativna i pravedna zelena tranzicija za obezbeđivanje sistemske energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva“, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, uz podršku Vlade Japana.

Izvor: UNDP

Više zelene energije zahvaljujući vetroparku Pupin

Photo: Pixabay
Foto: Emilija Jovanović

U sklopu napora za povećanje proizvodnje zelene energije i unapređenje energetske sigurnosti, dogodilo se značajno partnerstvo između „Elektroprivrede Srbije“ i kompanije „Enlight K2-Wind“, u cilju razvoja obnovljivih izvora energije. Potpisan je ugovor koji omogućava veću dostupnost zelene energije na domaćem tržištu, na osnovu aukcija za dodelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora.

Jedan od ključnih projekata koji se ističe je vetropark koji ima kapacitet da snabdeva oko 40.000 domaćinstava, označavajući ga kao važan korak ka diversifikaciji i održivosti energetskog sistema, istakla je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Zakonodavni okvir je poboljšan kako bi se privukle investicije u zelenu energiju, koja se vidi kao budući vodeći izvor električne energije u zemlji. To uključuje i javna ulaganja koja su neophodna za postizanje ciljeva energetske tranzicije.

Pročitajte još:

Nadalje, planirana su značajna ulaganja u nove proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora, uključujući vetroparkove i solarnu energiju, sa posebnim fokusom na projekte kao što je reverzibilna hidroelektrana, koja će olakšati integraciju zelene energije u mrežu. Sistem podsticaja obećava dodatnih 1.300 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora u naredne tri godine, sa planom za dalje aukcije koje će promovisati solarne i vetroenergetske projekte, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Srbija poseduje i solarni potencijal, mnogo više nego neki drugi delovi Evrope, zbog čega je istaknuta potreba za boljim iskorištavanjem sunčevog potencijala. Takođe, naglašena je važnost uključivanja privrede i građana u tranziciju ka održivim energetskim izvorima, uz napomenu o značajnom povećanju broja proizvođača i potrošača energije iz obnovljivih izvora.

Osim ugovora o otkupu električne energije potpisani si i Ugovor o kreditiranju između kompanije Enlight Renewable Energy, EBRD i Erste banke, kao i Ugovor o stupanju u projekat između kompanije Enlight Renewable Energy, EBRD-ja, Erste banke i EPS-a.

Među potpisnicima seta ugovora prisustvovali su Marko Lipošćak, generalni direktor kompanije Enlight Renewable Energy za Evropu, Yair Serouši, predsednik Upravnog odbora kompanije Enlight Renewable Energy (putem videa), Nikola Stamenković, član Izvršnog odbora Erste Banke Srbija, Mateo Kolanđeli, direktor EBRD za Zapadni Balkan, Dušan Živković, v.d.generalnog direktora EPS-a. 

Energetski portal

Otvoren ,,Akademski centar zaštite životne sredine i održivog razvoja’’ u organizaciji Udruženja ,,Čepom do osmeha’’

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Unsplash (Roberto Sorin)

U Kreativnom distriktu u Novom Sadu, svečano je otvoren ,,Akademski centar zaštite životne sredine i održivog razvoja’’ u organizaciji Udruženja ,,Čepom do osmeha’’, koji se prostire na 176 m2.

Prema rečima Milana Đurića, gradonačelnika Novog Sada, ovaj projekat proistekao je iz velikog iskustva osnivača i članova tog udruženja, a kako je istakao, čep za građane širom Srbije više nije samo zatvarač flaše već i simbol empatije i podrške, navodi se na sajtu Grada Novi Sad.

,,Njihova akcija je rezultirala kupovinom pomagala za čak 85 dece sa smetnjama u razvoju, čime je značajno olakšan njihov život. Želim osnivačima da ovo mesto učenja, bude istovremeno i prostor za kreiranje inovacija, gde će se razvijati ideje koje će oblikovati neki novi, ekološki osvešćeniji svet’’, rekao je gradonačelnik Đurić naglasivši da je novi prostor površine 176 m2, na dva nivoa u Kreativnom distriktu, obezbedila Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove.

Miloš Vučević, potpredsednik Vlade i ministar odbrane, izjavio je tom prilikom da ,,Čepom do osmeha’’ predstavlja primer NVO koja je uspela da svojim radom ujedini podizanje svesti o ekologiji i brigu za zdravstveno ugrožene građane.

Pročitajte još:

Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja istakao je da je za svaku pohvalu impozantna cifra od čak 1400 tona sakupljenog otpadnog materijala, koji Udruženje „Čepom do osmeha’’ godinama šalje na reciklažu, a uz pomoć sakupljenih sredstava, ista ulaže u one kojima onima kojima je najpotrebnije.

Vanja Petković, osnivač i predsednica Udruženja „Čepom do osmeha’’ zahvalila je prisutnima na podršci, uručivši specijalna pomagala za decu, koja su nabavljena zahvaljujući humanoj misiji Udruženja. Tom prilikom, devojčici Petri Stevanović iz Beograda uručena je specijalna neurološka stolica, a sve zahvaljujući sakupljenim čepovima.

Energetski portal

Slovenija donela uredbu za podsticanje vetroenergije u opštinama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Xin)

U Sloveniji je usvojena uredba koja se tiče razvoja vetroenergije. Iako Slovenija razvija obnovljivu energiju, uredba ima za cilj promovisanje postrojenja za proizvodnju energije vetra kroz sistem jednokratnih finansijskih nadoknada namenjenih opštinama, s obzirom da su ovakvi projekti imali manje podrške među lokalnim zajednicama. Nudeći im finansijski podsticaj, zemlja teži da podrži opštine u uspostavljanju vetroparkova i drugih projekata, kako bi se i njihov broj u državi povećao.

Naknada se dodeljuje opštinama nakon izdavanja građevinske dozvole za vetropark ili pojedinačni vetrogenerator, i dodeljuje se u odnosu na instalisani kapacitet postrojenja. Za postrojenja sa kapacitetom od jedan megavat (MW) ili više, naknada iznosi 200.000 evra po MW. Postrojenja sa kapacitetom manjim od 1 MW ne mogu se kvalifikovati za ovaj podsticaj. Iznos koji će biti dodeljen proporcionalan je instalisanoj snazi, što je detaljno određeno u okviru uredbe, navodi se u saopštenju Vlade Slovenije.

Pročitajte još:

Sredstva za ovu inicijativu obezbeđena su iz fondova namenjenih podršci obnovljivim izvorima energije, čime se dodatno podstiče prelazak na zelenu energiju, samo što se ovom prilikom akcentuje vetar kao obnovljivi izvor. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

U slučajevima kada vetroparkovi ili druga postrojenja zahvataju teritorije više opština, što je čest slučaj sa velikim vetroparkovima, naročito unutar zemalja izdeljenih na veći broj opština, svaka od njih ima pravo na deo naknade – proporcionalno kapacitetu instaliranih generatora unutar granica svake opštine.

Trenutni trendovi u Sloveniji, kada su u pitanju OIE, prati geografiju zemlje, koja pruža hidropotencijal, zbog čega se Slovenija prventveno oslanja na vodu kao obnovljivi izvor. Potom sledi solarna energija koja je sve popularnija, naročito kada su u pitnaju paneli na krovovima, što je privlačno pojedincima, dok su vetroparkovi slabo zastupljeni i relativno su novija pojava za energetski miks ove zemlje iz više razloga, između ostalog, prostor, palniranje, procena uticaja, jeste nešto što otežava napredak ovog vida OIE, zbog čega ovakve mere teže da ga popularizuju. 

Energetski portal

Zbog čega je važno unaprediti energetsku efikasnost u afričkim zemljama

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (BiZkettE1)

Populacija u Africi raste brže nego u bilo kojem drugom regionu u svetu, usled čega se očekuje da će do 2030. godine potražnja za električnom energijom porasti za 75 odsto. Zbog toga, kako bi se osiguralo da Afrika bude održiva potrebno je da se do 2030. godine obezbedi univerzalan pristup modernim energetskim uslugama – preciznije, ubrzanje trenutnog napretka za tri puta, navodi Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

U tom cilju, IEA je u Najrobiju održala nedelju obuke o politici energetske efikasnosti u afričkim zemljama u razvoju, koju su podržali Ministarstvo energetike i nafte Kenije, kao i Afrička razvojna banka (AfDB). Događaj je okupio oko 200 kreatora politike i energetskih stručnjaka sa celog kontinenta. Tom prilikom je istaknuto da energetska efikasnost igra i dalje ključnu ulogu u unapređenju životnog standarda širom sveta, a ujedno doprinosti značajno i klimatskim ciljevima.

Kako se navodi, Kenija je ostvarila snažan napredak u razvoju obnovljive energije i pristupa električnoj energiji, gde su OIE činile gotovo 90 odsto energije koja se proizvela i potrošila u 2021. godini. Kako se ističe, pristup električnoj energiji je udvostručen u period od 2013. do 2022. godine i to sa 37 na 75 odsto. Upravo zbog porasta, čiji trend se nastavlja, primena energetske efikasnosti vrlo je značajna.

Pročitajte još:

Nedelja obuke deo je IEA Programa energetske efikasnostu u zemljama u razvoju. Kroz ovaj program IEA sarađuje sa šest najvećih svetskih ekonomija u razvoju na unapređenju energetske efikasnosti. Podaci pokazuju da Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Meksiko i Južna Afrika zajedno troše oko jedne trećine svetske energije, a predviđanja su da će porasti na 40 odsto.

Ova saradnja ima pet ključnih načina realizacije. Podrška razvoju politike podrazumeva fokusiranje na svakodnevne potrebe službenika koji su odgovorni za sprovođenje politika energetske efikasnosti. Tu su i tematske radionice koje okupljaju zvaničnike i stručnjake iz više zemalja kako bi se istražile specifične teme. Obuka o politiki čini grupnu obuku takođe za zvaničnike i buduće lidere, a tu su i vebinari koji omogućavaju pristup brojnim stručnjacima. Na kraju postoje i onlajn obuke za samostalno učenje o indikatorima energetske efikasnosti.

Energetski portal

Schneider Electric EcoStruxure za e-mobilnost

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

U skladu sa trenutnom situacijom u kojoj električna vozila osvajaju tržište automobila, očekivanja su da će komercijalni, industrijski i stambeni objekti preuzeti veći deo tereta sa aspekta potrošnje električne energije. Kada električna vozila postanu preovlađujući način transporta, ljudi se neće zaustavljati da ih napune, nego će ih puniti tamo gde se zaustave. To znači da će ih puniti kod kuće i na lokacijama kao što su radna mesta, radnje, restorani, garaže, škole, bolnice, bioskopi, gde god prilike dozvoljavaju. Prema predviđanjima Bloomberga1, oko 70 odsto punjenja električnih vozila (EV) vršiće se u komercijalnim, industrijskim i stambenim objektima do 2030. godine.

Schneider Electric zato nudi pouzdanu i energetski efikasnu tehnologiju za primenu infrastrukture za punjenje električnih vozila u komercijalnim, industrijskim i stambenim objektima. EcoStruxure za e-mobilnost pruža mnogo više od punjača električnih automobila, jer predstavlja sveobuhvatno povezano rešenje koje se lako instalira, održava energetsku pouzdanost objekta i nudi udobno iskustvo za vozače električnih vozila.

EcoStruxure za eMobilnost obuhvata tri glavna elementa:

  1. EVlink Pro AC je pouzdan, održiv i povezan punjač koji se brzo instalira, lako koristi i održava i odličan je za smanjenje troškova i prekida rada na minimum.
  2. EcoStruxure EV Charging Expert je sistem za upravljanje opterećenjem na samoj lokaciji, koji dinamično distribuira raspoloživu električnu energiju u realnom vremenu u objektu za punjenje električnih vozila, pri čemu izbegava periode najveće potrošnje i integriše obnovljivu energiju. Takođe putem pretplate nudi pristup naprednim analitičkim uslugama.
  3. EcoStruxure EV Advisor je operativni softver na bazi klauda, koji će partnerima omogućiti da nadgledaju na daljinu i lako postavljaju, prate i kontrolišu infrastrukturu za punjenje električnih vozila.

Pročitajte još:

Od početka razvoja eMobilnosti, glavni cilj Schneider Electrica je da ponudi rešenja koja prevazilaze izazove pred korisnicima, kada je reč o usvajanju infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Schneider Electric radi na ostvarivanju neto nulte budućnosti, a EcoStruxure za e-mobilnost je samo jedan od načina na koje kompanija postiže taj cilj.

U cilju daljeg unapređenja infrastrukture za punjenje električnih vozila, bilo da se radi o privatnim vozilima ili kompanijskim flotama, Schneider Electric je razvio i na tržište palsirao stanice za brzo punjenje komercijalnog naziva EVlink Pro DC, snaga od 60kW do 180kW. Svoju primenu nalaze na javnim parkiralištima, javno dostupnim punjačkim stanicama, parkinzima shoping centara, duž auto puteva, kompanijskim garažama i parkinzima i na svakom mestu gde je potrebno da se punjenje do 80 odsto baterije obezbedi u kratkom vremenskom intervalu, kako bi se vozila brzo vratila na put.

Foto: Schneider Electric

EVlink Pro DC je savršeno integrisan sa sistemima za upravljanje opterećenjem kao što je EcoStruxure EV Charging Expert za inteligentnu distribuciju električne energije, od objekta do stanica za punjenje EV u realnom vremenu, čime se obezbeđuje maksimalna efikasnost i ušteda troškova.

Ovo rešenje je takođe sertifikovano sa desetinama sistema upravljanja stanicama za punjenje (CSMS), što vlasnicima objekata i operatorima punjača daje slobodu da integrišu i rukovode sistemom punjenja, koji odgovara njihovim jedinstvenim potrebama, uz vidljivost podataka i pozadinski nadzor koji je neophodan da bi efikasno upravljali svojim sistemom.

EVlink Pro DC garantuje pouzdane i postojane mogućnosti punjenja, što komercijalnim i industrijskim klijentima nudi brzo, bezbedno i efikasno iskustvo punjenja za krajnje korisnike i napredak na putu ka izdržljivosti, dekarbonizaciji i energetskoj nezavisnosti.

S obzirom da sve više objekata i korisnika proizvodi, skladišti i koristi sopstvenu energiju, uvođenje EVlink Pro DC je najnoviji dodatak asortimanu Schneider Electrica za prozjumere i obuhvatiće postavljanje novih i strateški lociranih stanica za punjenje kako bi vlasnicima električnih vozila omogućio pogodan pristup i efikasno punjenje.

Izvor: Schneider Electric