Doba bez automobila u Evropi

Kako bi se tokom popuštanja mera karantina izbegao nagli porast automobilskog saobraćaja, ali i rasteretio javni gradski prevoz, pariska gradonačelnica želi da dodatno podstakne korišćenje bicikala. Jedna od središnjih pariških ulica Rue de Rivoli mogla bi zbog toga da bude namenjena isključivo saobraćaju biciklista, autobusa, taksija i malih dostavnih vozila.

Nakon što se automobilski saobraćaj u francuskoj metropoli u 2019. godini smanjio za osam odsto, a gradskim ulicama krajem te iste godine prolazio gotovo izjednačen broj bicikala i automobila, Pariz su zbog saobraćajnih gužvi na biciklističkim stazama već počeli da zovu „ParisDam“ jer je pre izbijanja pandemije koronavirusa sve više podsećao na Amsterdam. U Parizu je nedavno obnovljeno nekoliko velikih gradskih trgova na kojima je redukovan broj saobraćajnih traka (na primer, Bastilja i Nacija), a duž glavnih saobraćajnih arterija grada otvoreno je nekoliko novih biciklističkih staza. Jedna od njih proteže se upravo ulicom Rue de Rivoli, koja je od sredine marta – tačnije od uvođenja karantina dana 17. marta, gotovo u potpunosti prazna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Selter)

Gradonačelnica Pariza An Idalgo želi da je od 11. maja rezerviše isključivo za bicikliste, autobuse, taksije i mala dostavna vozila. Brojni ekolozi i udruženja za zaštitu okoline o tome su sanjali godinama, a čini se da je ostvarenje njihovog sna konačno moguće, i to zahvaljujući pandemiji koronavirusa. Rivoli bi tako već za deset dana mogao ostati bez saobraćanja privatnih automobila. Planu pariske gradonačelnice idu u prilog i nove mere francuske vlade koja je 29. aprila najavila uvođenje podsticaja za bicikliste s ciljem rasterećenja javnog prevoza i sprečavanja povećanja zagađenja vazduha na koje bi tokom popuštanja mera karantina mogao uticati i automobilski saobraćaj. Naime, francusko Ministarstvo ekološke tranzicije i solidarnosti će s 20 miliona evra podsticati biciklistički prevoz i građanima finansirati popravke bicikala s iznosom do 50 evra (promenu lanca, kočnica, guma i sl.), kao i postavljanje parking mesta za bicikle.

Nova transverzala namenjena biciklistima

U intervjuu za „Agence France Presse“ (AFP), gradonačelnica Pariza An Idalgo detaljnije je obrazložila razloge za uvođenje nove saobraćajne regulacije. „Željeli bismo da u našem gradu postoji saobraćajna transverzala s trakama namenjenim isključivo biciklistima, odnosno javnom prevozu autobusa, taksi vozila i malih dostavnih vozila, kao i interventnim vozilima, ali ne i privatnim automobilima. Tako bi se građani biciklima mogli sigurno kretati od istoka ka zapadu. Taj pravac bi se mogao širiti dalje Avenijom Foš, eventualno i do La Defensea“, kazala je gradonačelnica Pariza.

Prošlog utorka, tokom vanredne sednice pariskog gradskog veća na kojoj se raspravljalo o dosad preduzetim merama i rešenjima za skoro popuštanje mera karantina, pariska gradonačelnica bila je vrlo jasna i odlučna. „Ne dolazi u obzir da dopustimo nagli porast saobraćaja i gužve na ulicama i time ponovno izazovemo zagađenje vazduha. To bi dodatno pogoršalo i potencijalno ponovno razbuktalo zdravstvenu krizu s kojom se suočavamo poslednjih meseci. Zagađenje vazduha već samo po sebi predstavlja zdravstvenu krizu, a u kombinaciji s koronavirusom je vrlo opasan koktel“, rekla je An Idalgo. No, ne slažu se svi s mišljenjem prve žene Pariza, a posebno njeni politički protivnici iz automobilskog „tabora“. Tako je Pjer Šasere iz udruženja 40 miliona vozača automobila prilično gnevno izrazio stav da je „prevoz privatnim automobilima najsigurniji način zaštite od koronavirusa u saobraćaju“ i gradonačelnici Idalgo poručio da bi svoju borbu protiv automobila mogla zaustaviti barem tokom pandemije.

Privremene biciklističke staze

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Kao alternativu automobilskom saobraćaju Ann Idalgo nudi i mogućnost uvođenja privremenih biciklističkih staza duž linija podzemne železnice 1, 4 i 13 (najopterećenija u mreži), i to „radi rasterećenja javnog prevoza i izbegavanja povećanog korišćenja privatnih automobila“.

„Ovim merama gradonačelnica želi da ugodi svom biračkom telu. No, je li gospođa Hidalgo svesna da će se ljudi koji žive u predgrađima od 11. maja za dolazak na posao u Pariz morati da se voze autobusima i prigradskim vozovima, a zatim i metroom ako im je zabranjeno korišćenje automobila?“, pitao je Pjer Šasere. Privremene biciklističke staze će se uređivati do 11. maja, ali radovi će se nastaviti sve do juna, jer mnoge pariške kompanije još uvek ne rade. Takođe, misli se i na sigurnost biciklista pa će se duž privremenih staza postaviti betonski blokovi kako bi se odvojili od ostatka saobraćaja, čime se osigurava i bolji protok interventnih vozila i vozila hitne medicinske pomoći. Još nije poznato hoće li nova regulacija na ulici Rivoli biti privremena ili konačna, no dvosmerna biciklistička staza već je prošle godine smanjila broj saobraćajnih traka za automobile na ovoj inače vrlo frekventnoj saobračajnici. Prva gradonačelnica Pariza se još uvek boriza svoj drugi mandat i ne krije svoje namere oko nastavljanja ograničavanja automobilskog saobraćaja ako bude ponovno izabrana. Nakon prvog kruga opštinskih izbora održanog 15. marta, An Idalgo, kao kandidatkinja Socijalističke stranke (Parti Socialiste – PS), vodi s 30 odsto glasova ispred Rašide Dati, bivše Sarkozijeve ministarke pravosuđa i kandidatkinje stranke desnog centra republikanaca.

Pandemija utiče na ograničavanje automobilskog saobraćaja širom Evrope

Kako je više recentnih naučnih studija potvrdilo da je zagađen vazduh povezan sa širenjem zaraze i višim stopama smrtnosti od koronavirusa, slične mere i nova regulacija saobraćaja najavljuju se u velikom broju evropskih metropola. Milano je već započeo s realizacijom plana „Strade aperte“ (Otvorene ceste) kako bi proširio mrežu biciklističkih staza i tako zaštitio zdravlje svojih građana od zagađenja vazduha u post-pandemijskom periodu. Beč je usred pandemije koronavirusa otvorio privremene pešačke zone i „zone susreta“ kako bi svojim građanima omogućio lakše i sigurnije kretanje u uslovima mera socijalnog distanciranja, a u Berlinu i Budimpešti i drugim evropskim metropolama rubni delovi kolovoza se iz istih razloga prenamenjuju u biciklističke staze. I središte Brisela se tokom najmanje sledeća tri meseca pretvara u veliku pešačko-biciklističku zonu u kojoj se uvodi ograničenje brzine od 20 km/h za automobile i javni gradski prevoz.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti