Svetski dan energetske efikasnosti – kojim putem ide Srbija?

Foto-ilustracija: Unsplash (l-s)

Svakog 5. marta obeležava se Svetski dan energetske efikasnosti kako bi se više vremena posvetilo temi racionalne potrošnje električne energije, bilo da je reč o sopstvenom domaćinstvu, kompaniji ili industriji. Svetski dan energetske efikasnosti iz godine u godinu dočekuje se sa sve ambicioznijim ciljevima kako u Evropskoj uniji (EU), tako i u našem regionu. 

Što se tiče Evropske unije, prethodne godine je usvojen obavezujući cilj koji podrazumeva smanjenje potrošnje energije za 11,7 odsto do 2030. godine. Ovo predstavlja povećanje od skoro tri odsto u odnosu na cilj dogovoren 2021. godine. To znači da je EU nakon revidiranja Direktive o energetskoj efikasnosti, zemljama članicama postavila viši cilj, a to je prosečna godišnja stopa uštede energije od 1,49 odsto od 2024. do 2030. godine, navodi se na sajtu OIE Srbija. Kako je jedan od ciljeva EU da bude klimatski neutralna do 2050. godine, razvoj obnovljivih izvora energije je put kojim direktive i javne politike njenih zemalja moraju da se kreću, što doprinosi i uštedi energije, očuvanju zaliha prirodnih resursa i smanjuju emisije CO2. Unija stoga teži povećanju udela OIE u svojoj sveukupnoj potrošnji energije na najmanje 32 odsto do 2030. godine.

Uprkos tome što Srbija nije članica EU, zemlja postaje sve aktivnija na polju energetske efikasnosti kroz raznovrsne mere za racionalnu potrošnju kako bi se ostvarili dodatni popusti na račune. S obzirom na to da 85 odsto stambenih zgrada ne zadovaljava ni minimalne uslove energetske efikasnosti, potrebno je puno vremena i novca da se ova situacija promeni.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (karsten-wurth)

Jedan od projekata koji radi upravo na otklanjanju ovog problema zove se ,,Čista energija i energetska efikasnost za građane“ i realizuje se u saradnji sa Svetskom bankom, koja pruža pomoć u iznosu od 1,79 milijardi dinara bespovratnih sredstava namenjenih za energetsku sanaciju oko 10.000 domaćinstava. Država subvencioniše mere poput zamene stolarije, izolacije, ugradnje solarnih panela, solarnih kolektora, toplotnih pumpi i zamene kotlova. Do sada je 5.500 porodičnih kuća dobilo subvencije za energetsku efikasnost, dok je polovina iskoristila sredstva za zamenu stolarije što u velikoj meri utiče na štednju energiju jer tokom zimskih meseci velike količine toplote ne uspevaju da se zadrže u prostoriji zbog stare stolarije i loše izolacije, zbog čega su i računi za struju automatski viši, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike. Stoga, mnogi građani odlučuju se za energetski efikasnu stolariju koja ne dovodi do kondenzacije, smanjuje potrebu kako za grejanjem, tako leti i za hlađenjem, a poboljšava i kvalitet vazduha. 

Očekivane uštede energije ovih mera jednaka godišnjoj proizvodnji gradske toplane u Nišu, uz smanjenje emisije CO2 ekvivalentno emisijama oko 28.000 automobila.

Program će trajati do kraja 2027. godine, sa planom ulaganja od 50 miliona dolara za energetsku sanaciju oko 50.000 domaćinstava širom zemlje. Građani mogu dobiti subvenciju države do 65 odsto vrednosti investicije energetske sanacije, zavisno od odabranih mera.

Jedna promena koju možemo i sami napraviti kako bismo efikasnije trošili električnu energiju, bez potrebe za subvencijama, jesu štedljive sijalice koje za istu količinu osvetljenja troše pet do šest puta manje energije, a sa druge strane imaju do 10 puta duži radni vek u odnosu na obične. Kako je objašnjeno na sajtu “Elektroprivrede Srbije”, obične sijalice traju prosečno do 1.000 sati, a štedljive više od 10.000 sati, a takođe kod običnih sijalica u svetlost se pretvara samo pet odsto uložene energije, dok se ostatak pretvara u toplotu.

Milica Vučković

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti